S rastom od 2,8 posto hrvatska je ekonomija u trećem ovogodišnjem kvartalu napokon smanjila zaostajanje za ostalim srednjoistočnim državama koje su još 2010. godine izašle iz recesije. Dostignuta stopa rasta na međugodišnjoj razini, sedma po veličini u EU, još je uvijek lošija nego u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj ili Rumunjskoj, no najbolje je hrvatsko ostvarenje od sredine 2008. godine. U odnosu na prethodni kvartal, Hrvatska se probila među dvije najbrže rastuće ekonomije u Europskoj uniji, a ako bi se isti tempo rasta zadržao i iduće godine, 2016. već bismo mogli imati stopu rasta na godišnjoj razini oko 3 posto.
Prirodne oscilacije
Privatni poduzetnik Nenad Bakić, jedan od rijetkih koji je procijenio da će rast u prethodnom kvartalu biti oko tri posto, prokomentirao je odmah da je najgora stvar koja bi nam se mogla dogoditi to "što će ovaj veliki porast nezasluženo pasti u krilo bilo kojoj vladi koja se formira, i to će možda otkloniti njenu želju za reformom". Odmah su se javili i sindikati, koji žele svojih 6 posto povišice koju im je obećao Ivo Sanader nakon što BDP poraste više od dva posto. Neovisno o sezonskim oscilacijama, koje su prirodne za našu ekonomiju, svaki značajniji rast BDP za sobom povlači povećanje zaposlenosti po stopi koja je upola manja od rasta BDP-a. Prosječna stopa rasta hrvatskog BDP-a od 1,5 posto u prvih devet mjeseci mogla bi s odmakom od nekoliko mjeseci dići zaposlenost za nekih 0,7 posto. Podaci kažu da se oporavak hrvatskog gospodarstva temelji na izvozu, kako roba tako i turističkih usluga, ali optimizam se vratio i među građane koji su trošili više nego proteklih godina. Na svoje je konačno došao i potpredsjednik Vlade Branko Grčić jer su investicije imale pozitivan doprinos rastu (2,2 posto), pa je i konačna brojka bolja od očekivanja. Domaće institucije i ekonomisti, uključujući i središnju banku, veći su dio godine podbacivali u svojim procjenama kretanja BDP-a, što govori da na stanje u zemlji često gledamo crnje nego što to ono jest. Nenad Bakić tvrdi da je BDP najviše pogurao turizam, što može biti i opasno ako petina državnog BDP dolazi iz te djelatnosti. Rast BDP-a od 2,8 posto jučer je kao krunu svog uspjeha iskoristio i Zoran Milanović pozivom Mostu da se priključi njegovoj koaliciji. Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić kaže da postoje i drugi faktori koji su utjecali na zbivanja u zemlji, poput nastavka opravka na razini EU, pada cijena sirove nafte, što je omogućilo laganu promjenu strukture potrošnje na razini kućanstava ili povoljne klime te zbivanja u pojedinim turističkim zemljama, što je povoljno utjecalo na dobre rezultate turističke sezone.
Bojazan poslovnjaka
Pitanje je što sada? Prvi podaci iz listopada, i to o odličnom rastu industrijske proizvodnje, upućuju na zaključak da bi i četvrti kvartal trebao biti dobar, pa bi godišnja stopa rasta mogla biti bliža brojci od dva posto, a ne jedan, kako još uvijek misle hrvatski ekonomisti. Kratki zastoj u formiranju Vlade neće imati negativnog utjecaja na rast u ovoj godini, štoviše, mogao bi i poboljšati krvnu sliku javnih financija jer tehnička vlada ne smije trošiti ni lipe iznad onog što je određeno proračunskim limitima. Statističari navode da je u trećem kvartalu ubrzala državna potrošnja sa 0,4 na 0,6 posto, što ne ide u prilog fiskalnoj konsolidaciji. Zamah postoji, a on bi u nastavku godine mogao biti dodatno podržan i s nekoliko predizbornih darova Milanovićeve vlade, primjerice isplatom božićnice za umirovljenike ili konverzijom kredita u CHF, koja će tridesetak tisuća dužnika neko vrijeme osloboditi plaćanja polovice mjesečne rate, pa će im ostati novca za neke osobne investicije.
Tko god formirao novu vladu, ona će, po svemu sudeći, biti nestabilna i podložna ucjenama raznih interesnih skupina, pa otud i strah da će se vrlo brzo istopiti pozitivan efekt rasta. K tome, obećana povišice plaća u javnom sektoru mogla bi dići proračunske obveze za plaće u javnom sektoru za 1,8 milijardi kuna. Milanović je jučer kazao da će, ostane li premijer, pregovarati sa sindikatima o sporazumu, no usprkos tome što smo posljednjih dana bombardirani pričama o reformama, ništa od onoga što se traži i spominje neće, primjerice, 2016. godine donijeti manji proračun i jeftiniju državu. Sve su to reforme na dugi rok. Mostovi su se pregovarači dotaknuli javnog duga tek usput, posve utemeljenim zahtjevom da se osnuje posebno tijelo za upravljanje javnim dugom, no iz te grupacije još nije stiglo objašnjenje koliki bi, na primjer, bio njihov prvi godišnji proračun i s kakvim bi ga deficitom zatvorili?
>> Grčić: Hrvatska je definitivno izašla iz krize zahvaljujući ovoj Vladi
Gdje je taj rast, ne vidim ga jer se danas puno lošije živi nego 2011.? Znam jedino da danas članovi partije žive bolje! Po zakonu velikih brojeva je kad-tad morao početi, samo malo teže će biti nadoknaditi 12 kvartala pada koji su rezultat (ne)rada stručnjaka iz ove "najuspješnije vlade", s ovakvim ritmom će nam za to trebati najmanje 20 godina. Istodobno jedna Rumunjska nas pretječe po platežnoj moći i ostajemo sami na začelju EU-a.