Jednoglasnom odlukom saborskih zastupnika o usvajanju zakona kojim je regulirana konverzija u euro uoči parlamentarnih izbora dužnici u CHF dobili su materijalnu satisfakciju. Sljedećih mjeseci izračunavat će se šteta od konverzije, učinci za BDP, banke će Ustavnom tužbom tražiti poništenje konverzije i pokrenuti međunarodnu arbitražu, a kao što su donedavno u javnom prostoru iskakale slike beznađa dužničkog ropstva, jednakom silinom odzvanjat će jadikovke nad sudbinom poreznih dužnika koji zajedno moraju snositi trošak samo nekih. Manipulirat će se brojem te “šačice” dužnika i njihovih obitelji gotovo kao brojem žrtava Jasenovca.
Nož u leđa Lalovcu
Ključnu su ulogu u opstanku Zakona o konverziji odigrali koordinator Franka Denis Smajo i ministar financija Boris Lalovac.
– Šok je bila informacija iz više izvora, pa i od ministra financija, da bankari lobiraju na Ustavnom sudu preko pojedinaca iz HDZ-a i da će Ustavni sud vrlo vjerojatno suspendirati primjenu zakona odmah nakon parlamentarnih izbora. Konverzija se ne bi provela, možda se nikad ne bismo izvukli iz ralja dužničkog ropstva – otkrio je Smajo koji je informacije javno obznanio iako je mogao ozbiljno ugroziti posao u vojsci. Ustavni ih je sud oštro demantirao.
– Morao sam javno otkriti svoj izvor, ministra Lalovca. Ispričao sam mu se SMS porukom kad su novine već bile u tisku. I danas čuvam tu poruku gdje sam mu napisao da mi je žao, ali je riječ o 60 tisuća obitelji i nemam drugog izbora. Ništa mi nije odgovorio. Naljutio se. Naravno da se naljutio jer sam mu s ovim nožem u leđa došao u izbornoj kampanji – potpuno se razotkrio Smajo.
Nakon izbora, kad je konverzija već provedena, s Lalovcem se vidio u ZKM-u na predstavi „Crna knjiga“, napravljenoj po njihovu slučaju.
– Prošla ga je ljutnja, čak mi je i čestitao na hrabrosti – kaže Smajo. U Udruzi Franak bivši ministar očito uživa veliko povjerenje.
– Banke su po nalogu banaka majki iz Austrije i Italije doslovno ucjenjivale Lalovca oko trezorskih zapisa, čime je bila ugrožena isplata plaća i mirovina. I Milanović je pokazao da drži do obećanja, znao se othrvati lobiranju iz EU, Europske središnje banke, MMF-a i Svjetske banke – uvjerava Smajo. U međuvremenu, banke na kreativne načine pokušavaju umanjiti štetu konverzije: dužnicima koji su podigli kredit po akcijskim uvjetima nude više kamate za konverziju, naštimavaju izračun prema datumu koji im je povoljniji, a u ugovore pokušavaju ubaciti klauzule o poništenju konverzije ako to odluči Ustavni sud. No, čak i muke po konverziji rezultiraju nečim dobrim: pokreće se lavina refinanciranja – kreditno sposobni masovno prelaze u druge banke i kredite “prebijaju” jeftinijim i u pravilu kunskim. Posljedica je pad kamata na cijelom tržištu i bum kunskih kredita – potiče ga i HNB nudeći jeftine kune bankama.
Ideja Jasmine Barić
Goran Aleksić, zastupnik Snage, političke opcije izrasle iz Franka, poručuje da su konverzijom dugovi 55 tisuća obitelji smanjeni za 6,5 mlrd. kn i još 1,1 mlrd. kn preplate u odnosu na kredite u eurima.
– Tko je još u Hrvatskoj, osim Udruge Franak, izborio da se za 55 tisuća obitelji dugovanja smanje za 7,5 mlrd. kn? – retorički pita.
Pod impresijom predizbornih lobiranja oko konverzije u Franku shvaćaju snagu političke moći.
– Nakon što su sve stranke prije izbora 2015. obećale zaustaviti manipulacije kamatnim stopama i vratiti preplaćene kamate dužnicima, a na vlasti nisu učinile ništa da to i ostvare, aktivisti su se dosjetili da bismo utjecaj mogli proširiti kroz izravno političko djelovanje – kaže Aleksić. Inicijatorica ideje je Jasmina Barić, voditeljica Udruge. Rade „brzopoteznu“ anketu među članovima i od 3000 anketiranih 90% podržava politički angažman. Žele da jedan od glavnih kandidata na parlamentarnim izborima bude Aleksić.
– Nismo imali političku infrastrukturu pa sa strankama Promijenimo Hrvatsku i Živi zid zajednički sudjelujemo na izbornim listama – objašnjava zastupnik. Nakon dobivanja mandata, formiraju Snagu – Stranku građanskog i narodnog aktivizma. Premda u klubu sa Živim zidom, Aleksić djeluje evidentno autonomno i stil mu se stubokom razlikuje; umjesto prozivki, poziva na suradnju, no žali se – zasad bez rezultata.
– Nisam zadovoljan. Nakon pola godine u Saboru rezultati mojih nastojanja jednaki su nuli. Nema rješenja za fiksne marže. Nema rješenja za strane zadruge ni preplaćene kamate. Nisu prihvaćeni prijedlozi Franka za izmjene Ovršnog zakona. Još se jednom dokazuje da nemate gotovo nikakve šanse ako niste vlast – ogorčen je Aleksić koji valjda u Saboru koristi najviše stanki u kojima najčešće komunicira s praznom dvoranom, ali i takvu koristi za što širi doseg. Jer sve što se ondje izgovori bilježi se i medijski prati. Potpisao je i zahtjev za ispitivanje povjerenja ministru financija Zdravku Mariću jer se, kaže, nisu maknuli ni milimetra nakon godinu i pol dana kurtoaznih razgovora.
– Slučaj Agrokor i kredit u HPB-u s kamatnom stopom 4% dodatni su razlog nepovjerenju – poentira zastupnik. Strpljenje mu je pri kraju: ako vlast ne prihvati baš ništa što predlaže, najavljuje prelazak „iz konstrukcije u dekonstrukciju“.
– Do kraja godine znat ćemo na čemu smo i s HDZ-om i s Mostom. Ako ne prihvate nijedno od konstruktivnih rješenja, ne zaslužuju vladati ovom zemljom. Ako ne mogu riješiti ni ono što je vrlo rješivo, jednostavno su nesposobni – zaključuje Aleksić.
Nakon materijalnog rasterećenja, najveća je moralna satisfakcija frankovaca nedavno proglašenje konverzije ustavnom, a s najvećim nestrpljenjem iščekuju reviziju odluke Vrhovnog suda u slučaju Franak. Otvaraju i nove teme: borit će se i za blokirane građane, nisu rijetkost među njihovim članovima. Zanima ih ama baš sve što rade financijske institucije i, kako izgleda, neće im se lako skinuti s vrata.
>> Aleksić: Nisam znao da banka kamate mijenja nepošteno
>> Nove presude u korist tužitelja: Banka mora vratiti 2,15 milijuna kuna i zatezne kamate
svejedno dali su kamete poslije potpisa ugovora rastu ili padaju ili se kurs mijenja ugovor je ugovor. Kao njih su banke nagovorile, mozda cak i prisilile da uzmu kredit u CHF. .......cudno,... samo u tim post komunistickim zemljama problemi saa CHF kreditima..................