Ministar uprave Arsen Bauk jutros je gostovao u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada. Na sinoćnje optužbe predsjedničkog kandidata Ivana Vilibora Sinčića na nesređenost biračkog popisa prema kojem je 500 tisuća duhova, dok je Milan Kujundžić zatražio točan broj glasača, Arsen Bauk je odgovorio:
– Počela je kampanja i to je dio folklora koji je prati. Svaki kandidat ima pravo na uvid u popis birača, s naznakom ima li svaki glasač važeću osobnu iskaznicu i nalazi li se u registru birača koji čini 4,5 milijuna birača ili u popisu birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj kojih je između 3,6 i 3,7 milijuna – rekao je Bauk.
Prema Zakonu o prebivalištu iz 2012. već su se proveli izbori za EU parlament, lokalni izbori te referendum o ustavnoj definiciji braka.
– Taj će zakon u punom smislu stupiti na snagu dvije godine od donošenja, 29. 12. 2014., uz tehnički pomak od mjesec dana. Svi hrvatski državljani koji nisu podnijeli zahtjev za izdavanje osobne iskaznice na kojoj su dotad imali bb broj, bit će im odjavljeno prebivalište te će se prebaciti u takozvanu dijasporu – rekao je Bauk.
Zbog čega dolazi do različitih brojeva o popisu birača, objasnio je Bauk.
Prema statistici Državnog zavoda za statistiku punoljetnih građana je 3,6 milijuna s prebivalištem u Hrvatskoj, dok Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima 3,5 milijuna punoljetnih građana.
– To nije tako neobično, najbolji primjer za to je jedina predsjednička kandidatkinja koja je sama priznala da nema zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj postoji veliki broj državljana koji stvarno ne žive u državi. Postoje tri skupine u registru birača – prva je najveća i obuhvaća pripadnike srpske manjine koji su prije rata živjeli u Hrvatskoj, no napustili su zemlju iako imaju dokumente s prebivalištem na kojem su živjeli prije rata. Drugu skupinu čine Hrvati iz BiH koji žive ondje, a imaju dokumente s prebivalištem u Hrvatskoj. Treća skupina je najmanja i riječ je o "gastarbajterima" na privremenom ili trajnijem radu izvan Hrvatske. U popisima birača nema duhova – rekao je Bauk.
Državljanstvo ima 500.000 građana koji imaju prebivalište izvan RH, četiri milijuna imaju prebivalište u RH, a 3,75 milijuna ima važeće osobne iskaznice. Tako dolazi do različitih podataka.
Zbog toga će Ustavni sud morati donijeti odluku je li za referendum potrebno prikupiti 10 posto od ukupnog broja birača ili onih s prebivalištem u Hrvatskoj. Bauk je ocijenio da će najvjerojatnije za sve referendume biti zatražena ocjena ustavnosti.
Izmjene Zakona o referendumu uskoro će u Sabor. Donose niz promjena.
– Potpisi će se prikupljati u uredima državne i lokalne samouprave, no zato treba produljiti vrijeme prikupljanja. A treba i smanjiti broj glasova za raspisivanje referenduma – rekao je Bauk.
>> Nesređeni popis birača otvara mogućnost za manipulacije
Ovdje nije riječ o razlici od par desetaka tisuća ljudi, već o razlici od skoro 600 000 ljudi. Toliko se svih ovih godina govorilo o problemu dijaspore koja garantira glasove HDZ-u, a sada ispada da nam je većina dijaspore u Srbiji. S tim popisima se definitivno muti. Kratko i jasno: Trebalo bi objaviti registar birača, isto onako kako je objavljen registar branitelja. Pa da vidimo gdje je na par metara stamb. prostora prijavljeno po 30-ak odraslih ljudi.