Iako Hrvatska ima relativno kratku tradiciju održavanja kompetitivnih izbora, određene pravilnosti u obrascima izbornog ponašanja građana mogu se uočiti.
Te pravilnosti potvrđuje i analiza izbornih rezultata za Europski parlament održanih u travnju 2013. godine koju je pripremio Institut sinergije znanosti i društva.
Tako analiza potvrđuje prethodno objavljene teze i rezultate publicističko-novinarskih (Denis Kuljiš, Jurica Pavičić…) i znanstvenih radova (Josip Glaurdić i Vuk Vuković, Marko Grdešić…) o postojanju „crvene“ i „plave“ Hrvatske.
Ta podjela proizlazi iz izbornih opredjeljenja hrvatskih građana, pri čemu u „crvenoj“ Hrvatskoj uglavnom pobjeđuje SDP, dok u „plavoj“ većinsku potporu građana ima HDZ.
Pritom „plava“ Hrvatska prostorno obuhvaća Dalmaciju i dalmatinsko zaleđe, Liku te veći dio Slavonije, a „crvena“ sjevernu Hrvatsku i područje Primorsko-goranske županije. Takvu bipolarno strukturiranu dominaciju „razbija“ tek dominacija IDS-a u Istarskoj te HDSSB-a u Osječko-baranjskoj županiji.
Postojanje „plave“ i „crvene“ Hrvatske predstavlja, dakle, opće mjesto hrvatske politike, a pitanje koje se logično nameće i na kojeg analitičari traže odgovor je ono o uzrocima takve podjele. Ova analiza sugerira nekoliko mogućih odgovora koje će, naravno, trebati propitati u budućim multivarijantnim analizama.
Područje „crvene“ Hrvatske prostor je veće ekonomske razvijenosti, na kojem živi veći postotak građana sa završnim visokom obrazovanjem u odnosu na „plavu“ Hrvatsku te prostor koji je u manjoj mjeri bio izložen ratnim stradanjima.
Nasuprot tome, područje „plave“ Hrvatske prostor je s nižim razinama ekonomske razvijenosti, nižim postotkom građana sa završenim visokim obrazovanjem u odnosu na „crvenu“ Hrvatsku te prostor koji je u većoj mjeri bio izložen ratnim stradanjima.
Kako bi dobili još cjelovitiju sliku odrednica izbornih opredjeljenja i objašnjenja razlika između „plave“ i „crvene“ Hrvatske u buduće analize i istraživanja moraju se uključiti još neke varijable.
Pritom su se neke od tih varijabli već pokazale važnima za objašnjavanje političkih odabira građana, kao što su to stavovi prema narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945 (Ivan Šiber…).
Za neke varijable, koje se mogu obuhvatiti općenitim pojmom politička kultura, a koje obuhvaćaju pitanje stavova i vrijednosti građana, tek treba osmisliti kvalitetnu operacionalizaciju kako bi ih se moglo uvrstiti u buduća istraživanja.
Ta kulturalna dimenzija politike i političkih odabira posebice je važna s obzirom da u posljednje vrijeme svjedočimo jačanju kulturnih „ratova“ u Hrvatskoj. D
Do sada su se ti socio-kulturalni rascjepi manifestirali u raspravama i sukobljavanjima oko uvođenja zdravstvenog i građanskog odgoja u škole te oko prava nacionalnih i seksualnih manjina, no naziru se i druge moguće teme (pravo na pobačaj, itd).
Dobar primjer takve analize predstavlja analiza rezultata referenduma o statusu braka koju je također izradio Institut sinergije znanosti i društva.
Posebno će zanimljivo biti vidjeti u kakvom su odnosu ti socio-kulturni rascjepi s podjelama koje su već uočene u istraživanjima, pa i u ovoj analizi, a naročito u kakvom su odnosu s ustanovljenom podjelom na „crvenu“ i „plavu“ Hrvatsku.
Dva su moguća modela odnosa između različitih rascjepa. U prvom, kojeg demokratska teorija ističe kao poželjnog, rascjepi se međusobno križaju (cross-cutting cleavages), pa su tako, primjerice, linije socio-ekonomskih podjela u društvu različite od onih socio-kulturnih.
U drugom se različiti rascjepi međusobno pojačavaju (reinforcing cleavages), pa tako, primjerice, socio-ekonomski i socio-kulturni rascjep dijele društvo u dvije po svom sastavu istovjetne ili vrlo slične grupe.
Mogući problem s ovim drugim modelom je što, ukoliko je kontinuirano prisutan u nekoj političkoj zajednici, može dovesti do poimanja politike kao odnosa prijatelj-neprijatelj, u kojemu je kompromis s onima koji su na drugoj strani nemoguć.
>>Kako Hrvati glasuju: Što su primanja manja, to je biračka podrška desnim strankama jača
>>Država s dva lica: Bogata i siromašna Hrvatska
Zar je trebalo godinu dana za ovu analizu ili se morala objaviti baš pred izbore sa svim iznešenim zaključcima :) U svakom slučaju, analiza je površna jer ne uključuje nacionalnu strukturu, dobnu strukturu, koalicija je u komadu, Bandića su strpali u koaliciju itd... Jedan Zagreb je proglašen crvenim, a SDP je osvojio 20%. Čakovec, Varaždin, tamo je jak HNS, to su isto crveni? Zapravo, kako si jedan profesor može dozvoliti ovako jednostranu analizu? Je li rađena i objavljena pred izbore po narudžbi?