navigacija Hrvatska
Elita

ALFE – specijalna jedinica ili policajci sa zadaćom više

Od borbi na vrhu Velebita do borbe protiv terorizma. Bave se zaštitom ljudi i podupiru svoga generala Markača.

Foto: Arhiva VL

Elita su, u 20 godina, uključujući i petogodišnji Domovinski rat, kroz Specijalnu jedinicu policije “Alfa” iz Zagreba prošlo je niti tisuću mladića koji su obukom i sudjelovanjem u akcijama stekli naziv – specijalaca. Toliko malo ljudi, a obavili su toliko velikih zadataka i dali tako velik doprinos slobodi i suverenosti Hrvatske. SJP Alfa sudjelovala je u najžešćim akcijama koje su obilježile rat – od Topuskog, Pokupskog, osvajanja vojarne Velika Buna, do operacija u često himalajskim uvjetima tijekom više zima na Velebitu – Poskok 1, Maslenica, Poskok 2, Medački džep, KRUG-Požega, pa Bljesak, KRUG-Dubrovnik, sve do Oluje. Jedinica je ustrojena 23. srpnja 1991., a brzo je popunjena.

– Javljali smo se kao dragovoljci odasvud, ali pred malobrojnim, iskusnim i treniranim specijalcima, koji su svoje vještine stekli u sličnim postrojbama policije u bivšem sustavu, bio je velik zadatak – kako od nas mladića s punim srcem stvoriti specijalno obučene policajce – sjeća se tih dana Robert Hasija, predsjednik Udruge veterana Alfi. Nisu imali vremena za potpunu obuku, situacija na ratištu bila je loša, a u jeku su bili prodori snaga JNA i Srba koje su pokušavali zaustaviti slabo naoružani lokalci. Hasija je kao dragovoljac krenuo s policijske jedinice u Medveščaku, bio poslan u Kostajnicu, gdje je i zarobljen. Na “specijalnom tretmanu” u logoru u Glini proveo je dva mjeseca i potom, kaže, za Sisvete 1991. “na sreću” zamijenjen.

Oporavljao se nekoliko mjeseci i stupio u Alfe. Vladimir Faber bio je prvi zapovjednik zagrebačkih specijalaca, a ideja je bila od nekoliko zbrda-zdola sastavljenih “specijalaca” po raznim kvartovima u Zagrebu stvoriti pravu specijalnu jedinicu. Uz njega su bili bivši profesionalci poput Josipa Turkalja i Zorana Cvrka. Obuka je išla brzo, kako to već biva u ratnom okruženju. Zagreb je tada bio opasan grad, stotine tisuća ljudi naokolo su se kretale naoružane, osjećao se pritisak izbjeglica. Temeljna policija u tim uvjetima usudila se tek ograničeno obavljati policijske poslove.

Edukacija i usavršavanje

Tu su već bile Alfe, no, kako je to volio poslije isticati i njima najpopularniji zapovjednik (svih specijalaca u RH tijekom rata) general Mladen Markač – bili su “policajci sa zadaćom više”. Tada je jedinica narasla na 220 do 250 pripadnika “aktive”, a u pričuvi ih je bilo još toliko. U najvećim oslobodilačkim akcijama poput Bljeska i Oluje sudjelovali su u punom sastavu. Svi zapovjednici Alfi, poslije Fabera (državni tajnik u MUP-u) Zoran Cvrk (povjerenik za sigurnost u Hrvatskom nogometnom savezu), nakon njega i Milijan Brkić, sadašnji zamjenik ravnatelja MUP-a, inzistirali su na edukaciji i usavršavanju specijalaca. To im je znatno pomoglo i u borbenim akcijama. Alfe, policajci “sa zadaćom više”, zaposjeli su dominantne vrhove “svete planine Velebita” i na golemom potezu, od vrhova iznad Gospića pa sve do Tulovih greda poviše Obrovca i Maslenice, predstavljali prvu jaku branu koja je zaustavila daljnji prodor pobunjenika. Specifično ratovanje na velebitskim vrhuncima još uvijek nije do kraja ispričana priča. Prva crta u kamenjaru, na visovima, gdje su položaji neprijatelja bili samo 50-ak metara udaljeni, gdje su jedni i drugi, onako stisnuti na malom prostoru, poduzimali stalne akcije izviđanja, a mnogi su poginuli i izranjavani zbog zime i okrutnih terenskih uvjeta (pali u vrtače, naišli na minska polja), gdje je smjena mogla trajati 2 tjedna, ali i 2 mjeseca ako se ralica nije mogla probiti do položaja – sve je to očvrsnulo Alfe. I omogućilo im da potpuno opremljeni i artiljerijskim oružjem krenu u Oluju te otpuhnu, napokon, nakon nekoliko godina pat-pozicije, neprijatelje s Velebita. Prethodno su, u Bljesku, sa šumovitih područja istjerivali neprijatelje u zapadnoj Slavoniji. Nakon rata počela je transformacija jedinice, povratak u “civilni” dio policijskog posla. No, taj dio obavljali su usporedno s 
borbenim još u vrijeme rata, kada su poduzimane akcije “Štibre”, s ciljem sprječavanja krijumčarenja ljudi, droga, robe.

Civilni zadaci

Danas je djelokrug poslova Specijalne policije opet strogo civilni – borba protiv svih oblika terorizma, rješavanje talačkih situacija, otmica, narušavanja javnog reda i mira, osiguravanje demonstracija, sprječavanje nemira na stadionima, sve do hvatanja naoružanih pojedinaca i skupina i osiguravanje štićenih osoba. Alfe danas mogu svašta – pa i skakati padobranom, kao nedavno na natjecanju u SAD-u s ekstremnih visina (10.000 metara).

Alfe su pripojene ATJ Lučko i u Interven

Alfe su pripojene ATJ Lučko i u Interventnu policiju PU Zagreb

Preustroj je, u kolovozu 2008., zahvatio i Alfe. Zbog veće operativne učinkovitosti specijalnih policijskih snaga, aktivni pripadnici preostalih Alfi Zagreb dijelom su raspoređeni u Antiterorističku jedinicu Lučko, a dijelom u Interventnu jedinicu PU zagrebačke.

Ime Alfe s ponosom nose kroz Udrugu veterana specijalne jedinice policije Alfa Zagreb. Udruga sada skrbi za teško oboljele članove, pomaže obiteljima poginulih i umrlih i organizira sportske susrete.

Bave se zaštitom ljudi i podupiru

Bave se zaštitom ljudi i podupiru svoga generala Markača

Bivše Alfe, premda ne u aktivnom postroju, i dalje se bave sličnim poslovima. Kako su i inače sportski orijentirani, mnogo ih radi u poslovima osiguranja i zaštite ljudi, ali i u našim obavještajnim službama, na drugim poslovima u policiji ili vojsci. R. Hasija, predsjednik Udruge veterana, kaže da su zajedno i u potpori njihovom najdražem zapovjedniku svih specijalaca, generalu Mladenu Markaču, koji proživljava kalvariju u Haagu.

Hasija kaže da specijalci pod Markačevim zapovjedništvom nisu činili ratne zločine, a za mali broj ekscesa trebaju odgovarati počinitelji, a ne Markač. Njegovu će slika, stoga ponosno istaknuti i na svečanoj proslavi 20. obljetnice slavnih Alfi.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

Registracija