Mramorni rak kojem je prirodno stanište Sjeverna Amerika, pronađen je nedavno u šljunčari Šoderica pokraj Koprivnice. Biologe je ta informacija užasnula jer je ta vrsta opasna za bioraznolikost Hrvatske, a prodaja je zakonom zabranjena već nekoliko godina. U Šodericu je najvjerojatnije dospio iz akvarija kao neželjeni kućni ljubimac.
Prenosi račju kugu
Koliko je takvih životinjskih, ali i biljnih, stranih invazivnih vrsta u Hrvatskoj, pouzdano se ne zna jer još nije objavljena tzv. crna lista. No, kako ekskluzivno doznajemo, Državni zavod za zaštitu prirode napravio je i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode 13. ožujka dostavio popis 180 vrsta, kao stručnu podlogu za pravilnik koji propisuje strane invazivne vrste koje nije dopušteno uvoziti i stavljati na tržište RH.
– Stotinjak je biljnih, ostalo su životinjske vrste. Popis je rezultat opsežnog jednogodišnjeg rada velikog broja stručnjaka – kaže dr. sc. Aljoša Duplić iz DZZP-a. EU je preko međudržavnog projekta DAISIE (Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe) evidentirao 11.000 stranih svojti i izdvojio 100 najopasnijih, među kojima su mnoge, ističu u DZZP-u, prisutne i u Hrvatskoj, a unesene su uglavnom iz Sjeverne Amerike ili Azije. Na crnoj listi naći će se i mramorni rak, spolno zreo već nakon četiri mjeseca, a ženka izleže i do 400 jaja. Velika je prijetnja domaćim vrstama rakova, a i potencijalni je prenositelj račje kuge koja je desetkovala lokalne rakove diljem Europe. Istraživanje o invazivnim vrstama provedeno na tisuću ispitanika u Hrvatskoj pokazalo je da bi čak 12% vlasnika pustilo kućnog ljubimca u prirodu kad bi postao prevelik za terarij ili akvarij!
– Zabrinjavajući je i podatak da više od 60% građana ne poznaje pojam strane invazivne vrste, 30% je čulo za njih, a samo 16% zna što su. O tome se premalo govori – napominje dr. Duplić. Na borbu s invazivnim vrstama EU godišnje troši oko 12 milijardi eura i one su drugi razlog ugroženosti biološke raznolikosti, odmah nakon izravnog uništavanja staništa. Za RH nije izrađena procjena, no ilustrativan je podatak da je školjka raznolika trokutnjača na tri HEP-ove hidroelektrane Čakovec, Varaždin i Dubrava u četiri godine izazvala milijun i pol kuna štete, a kanadska vodena kuga čak četiri milijuna kuna, i to u samo mjesec dana! Toliko su iznosili troškovi njihova uklanjanja iz podvodnog dijela akumulacijskih jezera i brana te zastoja u radu postrojenja ispod kojih su se nataložile. U DZZP-u su pokušali ustanoviti koliko alergičara zbog ambrozije ostaje na bolovanju i troši na lijekove, no Ministarstvo zdravlja i HZJZ nemaju te podatke.
Čovjek glavni krivac
Rendžerica Mihaela Mesarić iz Javne ustanove Međimurska priroda ističe da je stranu invazivnu vrstu iz staništa u kojem se proširila gotovo nemoguće potpuno ukloniti, pa je važno pravodobno otkrivanje. Sustavno istraživanje i popisivanje još nije napravljeno, napominje. A sve je više upozorenja iz cijele Hrvatske. U DZZP-u su reagirali na televizijske reportaže o ribici gambuziji koja može pomoći u suzbijanju ličinki komaraca kojima se hrani, no nigdje se, upozoravaju, ne navodi da ju je Međunarodna unija za očuvanje prirode označila jednom od sto najgorih invazivnih vrsta na svijetu!
– Od 100 unesenih stranih vrsta, desetak će ih opstati u novom staništu. Među njima će samo tri posto prouzročiti štete. Čovjek je danas kriv zbog prenošenja 90% invazivnih vrsta koje zavičajnima oduzimaju prostor, hranu i sklonište i prenose im bolesti. Štuka, autohtona u rijekama dunavskog slijeva, invazivna je u rijekama jadranskog slijeva u kojem je prije nije bilo. Rastući je problem na Dravi i "račić ubojica", koji se širi brzinom od 17 do 22 kilometara u godini. Probleme stvaraju i biljke i životinje na Jadranu, koje stižu s balastnim vodama koje ispuštaju brodovi.
>> Invazivne vrste spas su za ekosustave
>> Preorali djedovinu i uzgojili ambroziju
Kućni ljubimci su psi i mačke, a sve drugo nije normalno.