navigacija Hrvatska kakvu trebamo 41
Hrvatska kakvu trebamo

Večernji list s vodećim stručnjacima traži nacionalnu strategiju: Najveća konferencija o budućnosti Hrvatske

Eseji desetero stručnjaka o ključnim područjima razvoja zemlje čitateljima na dar 20. ožujka – u najtiražnijoj knjizi.

Foto: Matija Habljak/Večernji list

U želji da potaknemo raspravu i ponudimo rješenja za najvažnije probleme našeg društva Večernji list 20. ožujka priprema megakonferenciju HRVATSKA KAKVU TREBAMO koja će po mnogo čemu biti jedinstvena: od izbora tema, sugovornika, načina njezine prezentacije do toga što ćemo svim čitateljima Večernjeg lista omogućiti da se na najbolji mogući način informiraju o gorućim problemima zemlje.

U raspravi i državni vrh

Brojni su razlozi zbog kojih vjerujemo da je ekonomski uspjeh i prosperitet zajednice nadohvat ruke, no puno je zamki zbog kojih još ne živimo u Hrvatskoj kakvu trebaju svi njezini građani. Svjesni činjenice da se nalazimo na svojevrsnoj prekretnici, Večernji list pozvao je deset vodećih stručnjaka da iznesu presjek stanja i moguća rješenja u deset važnih područja koja čine okosnicu hrvatske ekonomije i društva: demografiji, obrazovanju, nacionalnoj sigurnosti, političkom sustavu, poljoprivredi, energetici, ekologiji, turizmu, imidžu i međunarodnom pozicioniranju zemlje te odnosu prema prošlosti. 

Uvjereni smo da će rješenja koja ponude znanstvenici, sveučilišni profesori i istaknuti javni djelatnici: Anđelko Akrap, Boris Jokić, Dragan Lozančić, Pero Maldini, Goran Buturac, Goran Granić, Davor Škrlec, Katarina Miličević, Božo Skoko i Ivo Lučić te naknadna rasprava u kojoj će sudjelovati niz stručnjaka i javnih djelatnika dati visokovrijedne i kvalitetne odgovore gdje smo i što trebamo učiniti kako bismo postali sređena i uspješna sredina. Večernjakova je konferencija najveći skup te vrste koji se ove godine organizira kod nas, a s obzirom na teme i sudionike jedinstvena je prilika da dobijemo odgovore na pitanje kakvu Hrvatsku trebamo. Buduće će poteze predstaviti kompletan državni vrh na čelu s predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović, predsjednikom Sabora Božom Petrovom i premijerom Andrejem Plenkovićem, a u raspravi će sudjelovati deset što bivših, što sadašnjih članova Vlade. 

– U 25 godina postojanja mlada hrvatska država postigla je široko suglasje samo o dvama ključnim nacionalnim ciljevima: obrani i stvaranju samostalne države, te o ulasku u Europsku uniju i NATO – objašnjava glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić. Redakcija Večernjeg lista tom konferencijom želi nametnuti nove ciljeve oko kojih će se okupiti svi kako bi osigurali prosperitet, kvalitetan život i sigurnost svakog građanima! 

– Izostanak novih okupljajućih ciljeva nije neuobičajena situacija ni za puno starije i dugovječnije države, no one to nadoknađuju izgrađenim institucijama i nacionalnom strategijom koja uspješno daje odgovor na pitanje kakvu države žele. Večernji list kao najutjecajnija medijska kuća ponudit će moguća rješenje i za buduću hrvatsku strategiju i, što je najvažnije, otvoriti raspravu među svim sudionicima javnog i političkog života, iz koje će, nadajmo se, izaći i konkretne mjere – poručuje Klarić.

Knjiga u 70.000 primjeraka

Izuzetno nam je bitno da poruke s konferencije stignu do što više građana, radi čega smo eseje cijenjenih stručnjaka saželi u knjigu koja će biti publicirana u 70 tisuća primjeraka. Bit će to najnakladnija knjiga koja je zadnjih godina objavljena u Hrvatskoj, a darovat ćemo je svim čitateljima Večernjeg lista na dan održavanja konferencije. Konferencija HRVATSKA KAKVU TREBAMO održat će se 20. ožujka u zagrebačkom hotelu Esplanade, a u raspravama o izabranim područjima sudjelovat će pedesetak javnih djelatnika, stručnjaka i Večernjakovih novinara. 

Brzina tehnoloških, geopolitičkih, ali i društvenih promjena u ovom desetljeću mogla bi se usporediti s onima koje su zahvatile svijet u vrijeme i nakon industrijske revolucije. Njih se ne trebamo bojati, nego sve učiniti da ponudimo prave odgovore na izazove koje nose godine pred nama. Ovakva jedinstvena Konferencija odlično je mjesto da se dođe do konsenzusa o strateškim ciljevima i interesima.  

Večernji list s vodećim stručnjacima traži nacionalnu strategiju

Demografija 

Anđelko Akrap, Ekonomski fakultet:

Nerijetko se može čuti i gotovo nerazuman stav da država ne treba snositi troškove za djecu jer tko ih rađa, neka za njih i snosi troškove. Ekonomska je logika: rađanjem se stvara buduća radna snaga. Onaj tko podiže djecu, ulaže u buduću radnu snagu, koja pridonosi boljitku cijeloga društva, a ne samo roditelja. U uvjetima smanjene motivacije za rađanje država treba snositi dio troškova za podizanje buduće radne snage.

Obrazovanje 

Boris Jokić, Institut za društvena istraživanja:

Zamislite bolji svijet. Ne taj, molim Vas. Još bolji svijet. Svijet u kojem su ljudi povezani i komuniciraju na najrazličitije načine – licem u lice, računalima, pametnim telefonima... Svijet u kojem su nam nepresušne informacije dostupne pritiskom tipke ili kratkim pokretom prsta. Svijet u kojem ljudi poznaju i razumiju vlastiti identitet, ali istovremeno otvoreno i iskreno prihvaćaju druge i drugačije – s njima rade...

Nacionalna sigurnost 

Dragan Lozančić, bivši ravnatelj SOA-e:

Naš opći sustav sigurnosti moramo dalje razvijati i bolje ga integrirati na nacionalnoj razini. Ne smatram da su nam potrebne drastične promjene. Većina ključnih struktura već je uspješno uspostavljena, a i osobno sam se uvjerio kako dobro funkcioniraju zajedno. Ulaganja u diplomaciju, obranu i obavještajni sektor, koji su naši glavni štitovi, trebala bi biti u fokusu naših nastojanja.  

Politički sustav

Pero Maldini, Sveučilište u Dubrovniku:

Radi veće političke vjerodostojnosti kandidata, bilo bi uputno povećati broj potpisa potrebnih za kandidiranje za dužnosti na svim razinama. Utvrđivanje točnog registra birača jedan je od prioriteta uopće i pretpostavka punog legitimiteta izbornih rezultata. Predsjednika Republike i dalje trebaju birati građani, no trebalo bi razmotriti i pobliže urediti podjelu između predsjednika i izvršne vlasti.     

Poljoprivreda

Goran Buturac, Ekonomski institut:

Valja imati na umu da nema konkurentne proizvodnje u Hrvatskoj, pa ni poljoprivredne, bez uspješnog i konkurentnog javnog sektora. Zato je prijeko potrebno provesti reforme javnog sektora. Reforme moraju biti na tragu jasno definiranih ciljeva i uloge, uvođenja pokazatelja mjerenja njihove realizacije te pokazatelja uspješnosti kao kriterija zapošljavanja i napredovanja svakog pojedinca.  

Energetika

Goran Granić, Institut Hrvoje Požar:

Vlasništvo u energetskom sektoru, prema načelima pravne stečevine EU, nije pitanje energetske politike i strategije, već politike gospodarenja državnom imovinom, razvojne i socijalne politike, politike gospodarenja posebnim resursima. Koncept razvoja energetskih tržišta, razdvajanje na regulirane i tržišne djelatnosti, omogućio je razvoj tržišta bez utjecaja prava vlasništva.

Ekologija

Davor Škrlec, FER, Europski parlament:

U studiji iz 2016. Sveučilišta u Aarhusu zaključeno je da postoji znatan potencijal za prelazak s oporezivanja rada na poreze povezane s okolišem. U scenariju dobre prakse time bi se 2018. u naš proračun moglo sliti čak 3,55 mlrd. kuna, što bi 2030. naraslo na 6,61 mlrd. kuna (0,87 mlrd. eura). To je dodatnih 1,04% (2018.) odnosno 1,67% BDP-a (2030.). Najveći izvor prihoda moglo bi biti povećanje nameta na vozila.

Turizam

Katarina Miličević, Institut za turizam:

Koncept održivog razvoja turizma ne smije imati alternativu te se može zaključiti da budućnost turizma najviše ovisi o našem razumijevanju, prihvaćanju i primjeni koncepta održivosti turističkog razvoja. Nadogradnja tradicionalnog turističkog proizvoda “sunca i mora” radi produženja sezone zvuči kao izlizana parola, međutim upravo je ta nadogradnja sljedeća razvojna prilika turizma.

Novi imidž Hrvatske

Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti:

Hrvatska mora početi graditi svoju meku moć, baš poput naše Dubrovačke Republike, jer nam je to jedini način da nas se uvažava u svijetu moćnih i velikih. Prirodne ljepote, bogata kulturna baština, gostoljubivost ljudi, otvorenost te pozicioniranost na susretištu srednje Europe, Sredozemlja i Balkana mogu nam biti sjajni aduti. Vrijeme je za novi identitet i imidž Hrvatske, a prije toga nužan je konsenzus o našem mjestu u Europi.

Odnos prema prošlosti

Ivo Lučić, Hrvatski institut za povijest: 

Koketiranje s ustaštvom pojavljuje se samo na marginama društva, u obliku minornoga obilježja, parole na zidu ili povika na stadionu – a sve to kao izraz duboke frustracije, osjećaja nepravde i nemoći; dok simboli komunizma prožimaju znatan dio javnog prostora kao znaci još uvijek prisutne nadmoći i utjecaja. Koliko god se nedemokratski režimi među sobom razlikovali, zajedničko im je da su iza sebe ostavili desetke tisuća mrtvih te duboke društvene podjele i traume.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (9 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

8
Registracija
  • bakulušić bakulušić

    18.03.2017 u 23:04h

    Hrvoje Hribar je bio Večernjakov kandidat za ministra kulture a sad ga nema među "stručnjacima"? Čudno!
    0 0% 0
  • doktorica doktorica

    16.03.2017 u 23:05h

    Nacionalna strategija:70% uhljeba otpustiti i poslati da uzgajaju povrće i voće,otvoriti javne radove i svi u ovoj zemlji moraju raditi.Revizija invalidskih mirovina (50% su lažne),Sramota je koliko lijenih neradnika imamo,koliko ljudi dangubi po kafićima,koliko ih siše državni proračun! "S New Dealom Roosevelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalnog gospodarstva. Kampanja je uključivala masovni program javnih radova (brane, šume, autoceste) koji su financirani iz saveznog proračuna. Ovi radovi omogućili su zapošljavanje nekoliko milijuna ljudi"
    2 100% 0
  • rotu rotu

    11.03.2017 u 13:59h

    Jedni slijepi,drugi gluhi.Nama samo Bog može pomoći,ako nam se smiluje.
    3 75% 1
Pregledaj sve komentare