Nema se što čekati, Hrvatska stari, umire i odumire pa ću pozdraviti svaki prijedlog bilo s koje strane dolazio, kazala je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović na panelu o demografiji, na kojem je sudjelovala s demografom prof. Anđelkom Akrapom.
Demografski zapuštena
Prof. Akrap podsjetio je kako su dosad donijeta tri dokumenta, ali nije proveden nijedan; Nacionalna demografska politika 1996., Nacionalna obiteljska politika 2003. i Nacionalna populacijska politika 2006. Sve dok ne postoji suglasje političkih opcija u društvu, nikakvih rezultata neće biti.
– Bolest industrijske civilizacije je pad nataliteta. I to se liječi – kazao je. Predsjednica misli da su uvjeti za konsenzus sazreli, a trebamo ne samo zaustaviti egzodus mladih nego i raditi na povratku onih koji su otišli, ističe.
Hrvatska je demografski zapuštena, a nisu isti problemi u ruralnim naseljima i gradovima.
– Politika treba biti pronatalitetna, ali osoba mora biti slobodna hoće li ili neće imati djecu, a ne da je priječe problemi egzistencije – rekao je Akrap. Kad je o migracijskoj politici riječ, on smatra da svaka država ima svoj dugoročni plan imigracijske politike koji mora biti u skladu s nacionalnim interesima. Hrvatska se više ne može oporaviti bez blagih migracija. Nije, kaže, bilo problema s integracijom dok smo se opskrbljivali biološkim resursima iz BiH, no ni tamo više nema radne snage.
– Kad se dolazi iz drugog kulturno-civilizacijskog kruga, normalno da se trebaju snositi troškovi integracije, jer neće ljudi odbaciti sve što nose sa sobom. Koje je naše pravo da nas dolaze ekonomski podizati, a moraju se odreći svog identiteta? To je ljudsko pravo – rekao je Akrap.
Ustroj s Markova trga
Predsjednica Grabar-Kitarović navela je kako mladi odlaze iz zemlje jer ne mogu pronaći posao, dok za neke poslove nedostaje radnika, naglasivši pritom važnost obrazovanja prilagođenog tržištu, prekvalifikacije i adekvatnog vrednovanja strukovnih zanimanja. Ipak, potreba za imigracijom doista postoji, priznaje, a država treba voditi računa o integraciji, da useljenici mogu biti aktivni sudionici ne samo na tržištu rada već i u društvu. Hrvatska je, nažalost, na začelju po ulaganju u znanost i inovacije, istakla je, pa imamo mlade koji odlaze u svjetske znanstvene institucije jer im ondje pružaju priliku za ostvarenje. Nije dovoljan stan i plaća, kazala je, već je ključna perspektiva da ćete svojim radom, trudom i vjerom postići nešto što će biti vrednovano u društvu i provedeno u praksi.
Pitanje smanjenja broja općina i ukidanje županija bolno je pitanje za Akrapa:
– Dok političari o tome raspravljaju, županije i općine se prazne. Ajde napunimo mi to, pa ćemo onda cijepati i dijeliti – kaže, i podsjeća da je od 1945. do 1997. bilo devet radikalnih promjena upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatska, a dogodilo se – nije ništa. Bolje je godinama polemizirati pa napraviti dobar sustav koji odgovara ljudima na terenu.
– Ne može se s Markova trga ustrojavati zemlja, oni ne vide dalje od Kamenitih vrata – rekao je profesor. Grabar-Kitarović je izmještanje predsjedničkog ureda omogućilo uvid pa misli da županijski ustroj ne treba mijenjati jer poštuje specifičnosti pojedinih područja, županije ne koštaju puno, a funkcionalne su. Kod općina pak nije problem u njihovu broju nego u funkcionalnosti pa predsjednica dobrim smatra udruživanje po dvije-tri općine u provođenju neke mjere ili politike, primjerice, kad je riječ o korištenju EU fondova.
>> Plenković: Trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi koji će svoje ambicije moći ostvariti u domovini
U potpunosti se slažem sa većinom pisanih primjedbi Većinom Hrvatska predstavništva( ambasade ili konzulati ) su jedno ruglo za nas iseljene , jer ti ljudi nemaju pojma zašto su u Tim uredima i što da rade , a da neda ne govorim da oh upitaš za nekakvu pomoć oko zakona I kako doći do uputa o pravima I obavezama gradjana R.H.