U sklopu velike Večernjakove konferencije ''Hrvatska kakvu trebamo'' održana je i panel-rasprava o političkom sustavu u Hrvatskoj, na kojoj su se neki sudionici izjasnili za promjene izbornog sustava, pa i promjenu broja izbornih jedinica.
Predsjednik Sabora Božo Petrov rekao je da bi trebalo puno ravnomjernije rasporediti izborne jedinice te da bi Zagreb mogao biti jedna jedinica.
– Postoji mogućnost da se izborni proces održava puno bliže građanima – rekao je Petrov. Dodao je da ne treba izmijeniti samo jedinice, već i izborni prag i dopunsko glasovanje.
Bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks rekao je da je Izborni zakon iz 1999. osigurao funkcionalnu stabilnost političke vlasti i dobru ravnotežu između reprezentativnosti i deatomiziranosti biračkog tijela.
– Izborne jedinice vrlo su kompleksno pitanje i uvijek se može naći bolji oblik, bolja mreža izbornih jedinica – rekao je Šeks. Dodao je da bi trebalo otvoriti raspravu u kojoj bi se iskristaliziralo najbolje rješenje o broju jedinica.
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić rekao je da je Izborni zakon stabilniji od poreznog sustava i radnog zakonodavstva, koji se često mijenjaju. Imamo situaciju da glas u Slavoniji ne vrijedi jednako kao u Dalmaciji jer je tamo ostalo manje ljudi.
– To su odstupanja koja su veća od 5 posto. Bitno je osigurati da glas vrijedi jednako. Nužno je prekrojiti izborne jedinice – rekao je Bernardić, koji bi bio sretniji da imamo kombinirani model.
Politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini rekao je da smo u prvih deset godina primijenili sve modele – i kombinirani, i većinski, i razmjerni – dok nismo došli do ovoga. Promjena jedinica možda bi riješila probleme, ali i stvorila neke nove, dodao je. Maldini smatra da bi trebalo u ovoj situaciji preferirati stabilnost pred reprezentativnošću.
– Ulazak u promjene izbornog sustava išao bi previše k nestabilnosti – rekao je Maldini.
Sveučilišni profesor i predstavnik GONG-a Nenad Zakošek rekao je da je ovo najmanje loš izborni sustav te da ga treba dorađivati. Naglasio je da su izbori kompleksna materija i da eventualne promjene treba raditi stručno i u javnosti. Uputio je apel Petrovu i rekao da vladajuća većina ima šansu odmah krenuti u raspravu oko mijenjanja elemenata Izbornog zakona.
– Mi smo jedina poslijesocijalistička država koja je isprobala sve glavne sustave – rekao je Zakošek.
Zakošek je rekao da bi uvođenje više preferencijskih glasova jednim dijelom obezvrijedilo koalicije te da bi se izgubio razlog za koaliranje. Petrov je rekao da je to transparentnije i poštenije prema građanima.
Šeks se osvrnuo i na pitanje zastupnika manjina.
– Postoje velike rasprave u Europi oko toga da zastupnici manjina budu ograničeni samo na manjinska pitanja, ona koja su životno važna za njihovu zajednicu. U tom smislu trebalo bi otvoriti rasprave da se manjinski zastupnici ne koriste u prizemne političke igre i igrice – rekao je Šeks.
Petrov se pitao je li potrebno da baš nacionalne manjine budu kamenčić na vagi koji odlučuje o formiranju Vlade.
– Mislim da se taj teret treba skinuti s leđa zastupnika nacionalnih manjina – rekao je Petrov.
Zakošek je pak rekao da tradicija parlamentarizma ne poznaje parlamentarce drugog reda.
– Vidim da je to veliki problem, ali ne vidim kako bi se on mogao riješiti – rekao je Zakošek.
Šeks je naveo moguće rješenje – uvođenje drugog doma, ali nije htio odgovoriti na pitanje hoće li to predložiti premijeru Andreju Plenkoviću. Maldini je rekao da je Županijski dom napušten konsenzualno jer je bio nefunkcionalan te da bi bilo pretjerano stvarati dom samo zbog toga.
Predstavnik udruge ''U ime obitelji'' Krešimir Planinić rekao je da je ovakav princip nacionalnih manjina u parlamentu raritet.
– To se rješava na lokalnom nivou – rekao je Planinić, dodajući da je to uvedeno jer je bilo uvjet za priznanje Hrvatske.
Bernardić je rekao da je zastupljenost nacionalnih manjina u Hrvatskoj iskorak u svjetskim razmjerima. Na pitanje treba li ograničiti mandat gradonačelnicima i županima na dva mandata, Bernardić je odgovorio da je to poželjna stvar. Odgovorio je i na pitanje treba li zabraniti mogućnost da gradonačelnik bude istodobno i saborski zastupnik.
– Nelogično je da župan Ličko-senjske županije ne bude saborski zastupnik, a da to bude gradonačelnik Splita ili Rijeke koji imaju puno veće odgovornosti. Trebalo bi to ujednačiti. Sasvim sigurno ne možeš dva posla raditi istodobno jednako kvalitetno – rekao je Bernardić.
I Petrov je rekao da bi mandate trebalo ograničiti, a složio se i u tome da se ne može istodobno kvalitetno obavljati posao zastupnika i gradonačelnika. Šeks je rekao da bi trebalo uvesti nespojivost obnašanja dužnosti zastupnika i šefa izvršne vlasti u gradu ili općini. Bernardić je rekao da su neki lokalni čelnici kao lokalni hrastovi – toliko ukorijenjeni da ni trava ne raste ispod njih.
Bernardić je, govoreći o zastupnicima dijaspore, rekao da Hrvati iz Njemačke ili Kalifornije nemaju svog predstavnika u parlamentu, a možda bi mogli biti pozvaniji da budu spona barem u gospodarskoj suradnji. Rekao je da bi volio da Petrov podrži njihov zakon o minimalnoj plaći.
– To su realni problemi – rekao je Bernardić, na što je Zakošek uzvratio da su i problemi izbornog zakonodavstva realni problemi. Zakošek je rekao da gradonačelnici imaju previše moći u odnosu na vijeća, a jedan od izvora te moći jest i to što mogu istodobno biti u Saboru.
Petrov je rekao da nema jake Hrvatske bez jakog hrvatskog naroda u BiH te da to mora svakome biti jasno.
– BiH treba promjenu političkog sustava. To mora biti smisleno – uzvratio je Bernardić, dodajući da se Hrvati osjećaju kao da gube tu zemlju, a ni ostali narodi nisu baš zadovoljni.
Planinić je rekao da su u BiH samo četiri izborna mjesta.
– Pet posto ljudi tamo izlazi na izbore. Kakva je to zastupljenost? Treba uvesti model koji bi omogućio iseljeništvu da glasa na način koji im je dostupan – rekao je Planinić.
Treba li predsjednika RH birati izravno ili kroz Sabor? Maldini je rekao da su prednosti izravnog izbora višestruke te da bi trebalo definirati prije svega pitanje ustavnog veta. Petrov se složio s Maldinijem, ali je rekao da su u Mostu različita mišljenja. Šeks je rekao da se potpuno slaže s Maldinijem, a i Planinić se izjasnio za izravan izbor. Bernardić je rekao da se postavlja pitanje ima li izravan izbor smisla.
– Potrebno je predsjednici ili predsjedniku dati ovlasti da se to ne bi svelo samo na protokol ili agroturizam. To je jedan put. Drugi je dvotrećinska većina u parlamentu, možda je to jedini način da se ljudi u parlamentu oko nečega dogovore ako se ne mogu dogovoriti oko nekih zdravorazumskih dogovora – rekao je Bernardić.
Na pitanje je li za veće ovlasti ili neizravan izbor, rekao je da je njegov osoban stav da treba povećati ovlasti.
– Dajte, na primjer, predsjedniku ili predsjednici da koordinira tri ministarstva. Da imenuje ministre. Ili ćemo izabrati protokolnog predsjednika, a to možemo u parlamentu – rekao je Bernardić.
>> Plenković: Trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi koji će svoje ambicije moći ostvariti u domovini
>> Grabar-Kitarović: Nužno je osnovati zasebno Ministarstvo demografske obnove s vrlo širokim ovlastima
Kakve veze ima izborni sustav, je li većinski ili proporcionalni, je li preferencijalni ili ne, kakve su izborne jedinice, kad je neovisno o sustavu moguće da šef oporbe i potencijalni premijer bude netko kao Bernardić koji nikada nije ništa ni radio ni napravio u životu, koji nema blage veze o ničemu, i koji bi, da se zaposli u privatnom sektoru, bio zaposlen kao pripravnik za 2.400 kn? Nije problem u izbornom sustavu, nego u općem stanju negativne selekcije kroz vladanja centara moći, prije svega udbaškog centra moći koji na temelju starih veza i starih informacija provodi ucjenjivačku negativnu selekciju i forsira biranje ucjenjivih i podobnih.