Zbog brojnih prigovora dužnika na proces konverzije kredita u CHF, HNB je danas poduzeo konkretnu akciju – bankama je poslao popis pet zahtjeva, koji, kako doznajemo, među ostalim uključuju izbacivanje iz aneksa ugovora očekivanja od Ustavnog suda i dodatne instrumente osiguranja.
Nadzor tek nakon konverzije
No novi je kamen smutnje “otkrivena” odluka HNB-a objavljena u Narodnim novinama 2003., na koju se poziva Franak, a kojom supervizor bankama nalaže dostavu izvješća o svim kamatama iako u HNB-u tvrde da podacima o kamatama raspolažu tek od 2011. – Iz tih podataka ne mogu se razlikovati krediti ugovoreni uz valutnu klauzulu u eurima od kredita ugovorenih uz valutnu klauzulu u drugoj valuti – ustraju i sada u HNB-u, a da je i nakon 2011. HNB-u nemoguće precizno odrediti usporedne kamate, potvrđuje i guverner Boris Vujčić. Njima raspolažu isključivo banke i bit će predmet nadzora. No razočaravajući je za dužnike zaključak HNB-a da nadzor neće moći provesti do isteka roka za pristanak na konverziju te će eventualne odluke supervizor ili sud morati donijeti nakon provedene konverzije. Pa bila ona i nezakonita. Zakon koji je trebao riješiti glavninu problema dužnika u CHF i kojim je na prvu ruku bila zadovoljna i njihova Udruga Franak pokazao se kao pogodan poligon na kojem banke isprobavaju porozne membrane pravnog sustava. Gotovo da nema članka Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji dosad nije prekršen ili se pokušava izmanipulirati: od prejudiciranja rješenja “padne” li na Ustavnom sudu, korištenja kamata i vrijednosti glavnice čiju je autentičnost nemoguće utvrditi do zahtjeva za podmirenje odjednom iznosa koji su klijenti platili manje u odnosu na eurski kredit... Popisu tu nije kraj. Dužnicima banke ne priznaju status klijenta ni akcijske ponude koje su vrijedile za eure u trenutku odobravanja kredita, a ima i slučajeva traženja dodatnih instrumenata osiguranja iako se u zakonu izrijekom navodi da ih ne smije biti. Neke banke uvrstile su odredbu kojom se klijenti odriču naknadnih prigovora na izračune. Ovo su samo zbirni problemi koje dijeli većina dužnika – oni “sitni” s kojima se koprcaju pojedinci ne bi stali ni u feljton.
Klijentu Sberbanke Siniši Božiću izračun je pokazao da mora banci nadoplatiti oko 30.000 kuna. Da bi mu proveli konverziju, taj iznos traže odmah.
– Dužniku u Rijeci rekli su da će mu potplaćeno pripisati glavnici, a drugom u Zagrebu da mu za otplatu “duga” nude gotovinski kredit iako nije kreditno sposoban, naravno, uz masnu kamatu. Svi imamo različite informacije – kaže Božić.
Iz Sberbanke odgovaraju da su aneks ugovora uskladili s mišljenjima Ustavnog suda, Ministarstva financija i HNB-a te da će za manjak uplata naći rješenje u skladu s klijentovim mogućnostima. Upravo njihove dvije zagrebačke poslovnice kani Udruga Franak blokirati plaćanjem sitnišem za desetak dana, za kad najavljuju prosvjed protiv nezakonitosti konverzije.
Prebacuju lopticu
Dvije preostale instancije kojih se te nezakonitosti tiču, Ministarstvo pravosuđa koje jedino može donijeti uredbe sa zakonskom snagom koje bi ispravile krivine, i Ministarstvo financija, problem adresiraju isključivo na – HNB.
>> Udruga Franak: HNB ne govori istinu o podacima kredita banaka, a evo i dokaza
Još jedan lopovski udbaško-komunistički potomak. Zašto u državi koja se zove Hrvatska više nijedan politički Hrvat zasjesti na neko bitnije mjesto?