Najvažnijim događajem u 2013. godini za nacionalno energetsko tržište može se smatrati pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Integriranje nacionalnih tržišta električne energije i prirodnog plina u jedinstveno unutrašnje tržište EU, stvaranje dugoročnih pretpostavki za energetski održivi razvoj s adekvatnim ulogama obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti te aktiviranje kupaca kao odgovornih čimbenika tržišta energije predstavljaju trajne izazove u razvoju hrvatske regulacije energetskih djelatnosti.
- Prošle je godine 11% potreba za električnom energijom pokriveno iz uvoza, a bez investicija energetski bi sustav do 2020. mogao doživjeti krah
- Energetska bilanca pokazuje da smo 2013. uvezli 8,75 TWh, a izvezli 6,77 TWh električne energije; gubici prijenosa 2,2%
- Povlašteni proizvođači električne energije iz OIE u 2013. prihodovali 553 milijuna kuna, a HROTE generira rekordne višemilijunske gubitke
- U Hrvatskoj je prošle godine proizvodnja biodizela pala za 15,3%
Sektor električne energije i u 2013. godini obilježio je daljnji pad potrošnje električne energije kao posljedica smanjenja gospodarskih aktivnosti. Istovremeno je zabilježen i pad uvoza električne energije, u prvom redu zbog povećane proizvodnje električne energije u hidroelektranama, odnosno uslijed dobrih hidroloških uvjeta.
U 2013. godini došlo je do stvarnog otvaranja maloprodajnog tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj, premda su energetski subjekti iz HEP Grupe držali oko 80% ukupnog obujma trgovanja. Najveći dio kupaca na tržištu je opskrbljivala HEP Opskrba d.o.o. Ostali opskrbljivači, imali su udio od 7,8% u ukupnoj prodaji odnosno 15,6% u prodaji električne energije kupcima koji nisu korisnici javne usluge opskrbe električnom energijom, što u odnosu na kraj 2012. predstavlja povećanje za više od pet puta.
U sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja na dan 31. prosinca 2013. godine bilo je ukupno 679 postrojenja, ukupne snage 310,3 MW. Od toga je u 2013. godini taj status ostvarilo 65 postrojenja, ukupne snage 123,6 MW. Na kraju 2013. godine najviše je bilo sunčanih elektrana (156 sa snagom od 7,55 MW), ali je najveću ukupnu snagu imalo 15 vjetroelektrana (254,25 MW).
U sektoru prirodnog plina u 2013. nastavljen je proces otvaranja tržišta kroz ulazak novih tržišnih sudionika i jačanje konkurencije uz smanjenje tržišne koncentracije. U veljači 2013. godine stupio je na snagu novi Zakon o tržištu plina („Narodne novine“, br. 28/13, 14/14), usklađen s 3. paketom energetskih propisa EU, koji je, između ostaloga, postavio nove okvire za promjene u organizaciji plinskog sektora u RH.
Tijekom 2013. godine i u maloprodajnom segmentu tržišta plina ostvaren je zamjetan napredak u procesu otvaranja tržišta. U odnosu na 2012. godinu stopa promjene opskrbljivača plinom u 2013. višestruko je porasla. Možemo primijetiti da je kao posljedica razvoja tržišta plina u 2013. godini ostvareno i zamjetno smanjenje krajnjih cijena plina za industrijske kupce u RH.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
