Pogledamo li brojčane nizove koje objavljuje Državni zavod za statistiku, više nema dileme za zaključak da je Hrvatska ušla u zonu deflacije, tj. u dulje razdoblje pada opće razine cijena dobara i usluga u nacionalnoj ekonomiji. O “problemu” deflacije počelo se preuranjeno raspravljati još početkom godine, nakon što je primijećen prvi trend pada cijena.
No, tek sada kad je objavljen i podatak o inflaciji za studeni, jasno je da uz 8 deflacijskih mjeseci od ukupno 11 izmjerenih mjesečnih prosjeka kretanja cijena, hrvatski ekonomisti s relativnom sigurnošću mogu predvidjeti da će 2014. biti prva hrvatska deflatorna godina. Naime, iako su u listopadu i studenom potrošačke cijene blago rasle (0,4 i 0,2%), to ipak neće biti dovoljno da cijela godina završi u inflacijskom plusu.
Deflaciju vlade ne vole i zbog problema oporezivanja. Ako je inflacija te zarađujete 100.000 kuna godišnje i dobijete 5000 kuna povišice, onda će vlada naplatiti više poreza. K tome, ta će povišica vjerojatno ići u gornje porezne razrede. Dakle, uz inflaciju nominalni proračunski prihodi će rasti jer će vladi narasti oporeziva osnovica po više poreza, a realna vrijednost duga će pasti. Uz deflaciju je suprotno. Ako je pad cijena ili deflacija 5 posto, vi ćete i bez povišice također proći 5 posto bolje kao potrošač, ali će vlada imati puno manju razinu porezne osnovice. I eto golemog problema s punjenjem proračuna uz rast vrijednosti realnog duga.
Cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od četvrtka
... evo jedan primjer ... kupim mikrovalnu marke xy prije pola godine platim 250 kn ... sad vidim akciju iste u pola cijene prekriženo 700 kn , sada samo 350 kn ... molim ekonemske experte da izračunaju deflaciju ...