Na sastanku čelnika američke centralne banke koji će se održati ovoga čevrtka, odlučivati će se o visini referentnih kamatnih stopa. Kamatne stope u SAD-u već su sedam godina na najnižim razinama u povijesti pa je zaduživanje građanima i kompanijama bilo iznimno jeftino, što bi se sad moglo naglo promijeniti.
Među investitorima na financijskim tržištima, ali i ekonomistima u institucijama kao što je MMF, postoji strah da globalno gospodarstvo još uvijek nije spremno na rast kamatnih stopa. Naime, u većem dijelu svijeta su kamatne stope također niske, ili u trendu pada, pa bi rast kamatnih stopa u SAD-u prouzročio masovno prebacivanje kapitala iz ostatka svijeta u SAD, što bi moglo destabilizirati financijske sustave u zemljama u razvoju. Nešto slično se dogodilo u Turskoj nakon što je u SAD-u završen program ubrizgavanja novca u financijski sustav i u Rusiji nakon početka sukoba u Ukrajini, pa su centralne banke navedenih zemalja morale intervenirati kako bi spriječile paniku i naglo slabljenje vlastite valute. Druga posljedica početka podizanja kamatnih stopa u SAD-u vjerojatno će biti novi val jačanja američkog dolara u odnosu na većinu ostalih valuta.
Mišljenje analitičara
Iako se u prvoj polovici godine smatralo da će američka centralna banka upravo na ovom sastanku donijeti odluku o prvom podizanju kamatnih stopa, sada većina sudionika na financijskim tržištima smatra da je vjerojatnost takve odluke na ovom sastanku približno 30%, te da će se vjerojatno pričekati sastanak koji će se održati u prosincu. Analitičari Admiral Marketsa također smatraju da je to najizgledniji scenarij jer stopa inflacije još uvijek nije počela naglo rasti, a pojavili su se i gospodarski problemi u Kini koji bi mogli utjecati i na ostatak svijeta pa će američka centralna banka vjerojatno htjeti još malo pričekati kako bi vidjela razvoj situacije.
Kakva god odluka bila, u četvrtak su mogući veliki i nagli pomaci na svim financijskim tržištima, a u prvim minutama nakon objave vijesti tečaj američkog dolara u odnosu na euro mogao bi se promijeniti do 1-2%.
Ako dođe do podizanja kamatnih stopa, u idućih nekoliko mjeseci američki dolar mogao bi u odnosu na euro ojačati 5-10%, a u idućih godinu dana možda nakratko postati i jači od eura. A ako se podizanje kamatnih stopa odgodi, dolar će vjerojatno oslabiti dodatnih nekoliko posto sa sadašnje razine te početi jačati tek pred idući sastanak američke centralne banke.
>> Padaju indeksi, zlato i nafta, sve veća neizvjesnost
Idemo redom. FED je privatna banka koja lihvari Ameriku i svijet HNB je privatna banka koja lihvari drzavu Hrvatsku Kennedy je potpisao Izvršnu Naredbu broj 11110, na temelju koje je odštampao 4.292.893.815 dolara sa natpisom "UNITED STATES NOTE", umjesto "FEDERALRAL RESERVE NOTE". Na taj je način htio praktički izbrisati javni dug koji je nastao zbog novca kojeg Privatna Centralna Banka - Federal Reserve izdaje iz ničega, a posuđuje ga državi uz kamate. FED je dakle privatna banka osnovana 1913-e u vlasništvu: - Rothschild Banks of London and Berlin (Rothschild) - Lazard Brothers Bank of Paris - Israel Moses Sieff Banks of Italy - Warburg Bank of Hamburg, Germany and Amsterdam - Kuhn Loeb Bank of New York - Lehman Brothers Bank of New York - Goldman Sachs Bank of New York - Chase Manhattan Bank of New York (Rockefeller) Ubrzo nakon toga je ubijen, a novčanice povučene iz opticaja. Važno je napomenuti kako Akt o Federalnim rezervama ima rok trajanja od sto godina i da istječe za kratko vrijeme. Možda i u toj činjenici treba tražiti povode narasloj nervozi NWO-ida. Ubojstvom Kennedya, lihvari su spriječili stvaranje nekreditnog novca. Poljska je jedina zemlja EU koja nije ušla u recesiju, nego je i u razdoblju najveće krize u okruženju bilježila gospodarski rast. U čemu je bila poljska tajna? Otpisali su 18% nenaplativih kredita. I istu tu količinu novca zapravo poklonili svojim poduzećima, građanima. Umjesto da ulete u recesiju poput ostatka EU kako bi pokazali da su nacionalne države nesposobne same odolijevati tržištu, Poljaci su se usudili pokloniti novac vlastitim građanima i izbjeći recesiju. Onda je srušen zrakoplov.. Kina je takvih kredita imala 50%!!!!!! Argentina također oko 50%, ista ona Argentina koja je poput Poljske ispratila MMF stručnjake nogom u guzicu iz svoje zemlje. Većina obiteljskih kuća u socijalizmu izgrađena je kreditnim novcem. Međutim, zbog visoke inflacije i nevezivanja kredita za konvertibilne valute, vraćano je tek oko 20% uzetog novca. Ostatak je bio poklon. "Društveni stanovi" su 90-ih "privatizirani" otkupom za 20% realne vrijednosti. Ostatak je bio poklon građanima.Zahvaljujući posljedicama novca poklonjenog još tad, hrvatski građani odolijevaju krizi još uvijek. Dakle, i te kako dobro znamo što je to novac na poklon! Znaju to i pretvorbeni tajkuni koje nitko ne smije pitati otkud im prvi milijun. E taj prvi milijun je nekreditni novac - poklonjen. Koji je poslužio kao odskočna daska ne samo navedenim poduzetnicima, nego i mnogim nenavedenim. Znamo da hrvatska država i danas poklanja novac - kroz poticaje u poljoprivredi, kroz subvencije raznim gospodarskim granama. Taj novac, iako je poklonjen, nije nekreditni jer je nažalost stvoren kao kredit pa tako ne povlači za sobom sve one dobre posljedice koje nosi pravi nekreditni novac. Danas je jedini način stvaranja novca - kao dug. U cijeni svakog proizvoda sadržana je kamata koju moraju platiti svi u lancu (seljak u Ekvadoru je digao kredit kako bi pobrao banane, otkupljivač je digao kredit kako bi ih otkupio, brodar je digao kredit kako bi izgradio brod, uvoznik je digao kredit kako bi platio banane, trgovac je digao kredit kako bi ih kupio od uvoznika, a prije toga i kredit kako bi izgradio trgovački centar,itd,itd) tako da je nemoguće utvrditi realnu cijenu bilo kojeg proizvoda. Kad se novac ne bi stvarao kao dug, imali bismo realne cijene roba, višestruko niže. Jest, istina je da bi onda onih osam banaka s početka teksta ostale bez zarada - što i jest glavni i najveći problem cijele planete!!!!