navigacija Gospodarstvo 4
PROGNOZE

Evo koliki rast u tri godine Hrvatskoj predviđa Svjetska banka

Hrvatsko bi gospodarstvo u 2017. godini, po ažuriranim podacima SB-a, trebalo porasti po stopi od 2,5 posto

Evo koliki rast u tri godine Hrvatskoj predviđa Svjetska banka

Ilustracija

Foto: Davor Javorović/Pixsell

Svjetska banka (SB) osjetno je poboljšala procjene rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. i 2017. godini i predviđa da će se tempo aktivnosti u iduće dvije godine stabilizirati oko razine od 2,5 posto, dok bi svjetsko gospodarstvo u cjelini trebalo rasti blizu tri posto, pokazuje u utorak objavljeno izvješće.  

Hrvatsko bi gospodarstvo u 2017. godini, po ažuriranim podacima SB-a, trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, što je za pola postotnog boda više nego što su procjenjivali u izvješću iz prošlogodišnjeg lipnja.

Još je izrazitije - za 0,8 postotnih bodova - podignuta procjena rasta u prošloj godini, na 2,7 posto. U lipanjskom izvješću rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio je procijenjen na 1,9 posto.

I u 2018. godini hrvatsko bi gospodarstvo trebalo rasti po stopi od 2,5 posto, čime je procjena iz lipnja podignuta za blagih 0,1 postotni bod. 

U najnovijem izvješću Svjetske banke objavljene su i projekcije za 2019. godinu, prema kojima bi rast u Hrvatskoj trebao nastaviti gotovo istom dinamikom, po stopi od 2,6 posto. 

Blago su pak snizili procjene ovogodišnjega rasta gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju u podregiji srednje Europe, koja uz Hrvatsku uključuje Bugarsku, Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku, na 3,1 posto, s 3,3 posto procijenjenih u lipnju. Za 2018. potvrđena je procjena iz lipnja o 3,2-postotnom rastu. Istu stopu rasta predviđaju i za 2019. godinu.

U široj regiji Europe i središnje Azije, gospodarstva u nastajanju i ona u razvoju ove bi godine trebala porasti za 2,4 posto, gotovo dvostruko snažnije u usporedbi s procijenjenih 1,2 posto u 2016. godini. U 2018. trebala bi porasti 2,8 posto, u skladu s procjenama iz lipanjskog izvješća. U 2019. očekuje se rast u visini 2,9 posto.

Među vodećim je gospodarstvima u toj skupini SB znatno ublažio procjenu pada aktivnosti u Rusiji u 2016. godini, na 0,6 posto. U lipnju pad je bio procijenjen na 1,2 posto. Oporavak bi trebao uslijediti u 2017. godini kada se očekuje rast aktivnosti od 1,5 posto, a u 2018. u visini 1,7 posto, što je više-manje u skladu s procjenama iz lipanjskog izvješća. U 2019. očekuje se rast od 1,8 posto. 

SB je ujedno potvrdio lipanjske procjene za Kinu, čiji bi rast u 2017. godini trebao usporiti na 6,5 posto, sa 6,7 posto procijenjenih u prošloj godini. U 2018. iznosit će 6,3 posto, a ista se stopa prognozira i za 2019. godinu. 

Blago ubrzanje u svjetskom gospodarstvu

Svjetsko bi gospodarstvo u cjelini - više-manje u skladu s procjenama u sklopu lipanjskog izvješća - u 2017. godini trebalo blago ubrzati na 2,7 posto, s 2,3 posto procijenjenih za prošlu godinu. U 2018. aktivnosti će dodatno blago ubrzati, na 2,9 posto, a istim tempom trebale bi rasti i u 2019. godini. 

Procjene za skupinu razvijenih gospodarstava svijeta također su više-manje potvrđene. U 2017. bi rast u toj skupini trebao iznositi 1,8 posto i nastaviti istim tempom i u godini kasnije. U 2019. očekuje se rast od 1,7 posto.

Za Sjedinjene Države, najveće svjetsko gospodarstvo, za 2017. predviđaju rast od 2,2 posto, a u 2018. od 2,1 posto, u skladu s lipanjskim procjenama. Dodatno je pak snižena procjena rasta u prošloj godini, na 1,6 posto, s u lipnju procijenjenih 1,9 posto.

U eurozoni se ove godine očekuje rast od 1,5 posto, a u 2018. od 1,4 posto, čime su više-manje potvrđene lipanjske procjene. U 2019. očekuje se rast od također 1,4 posto. Ujedno je potvrđena i procjena rasta u prošloj godini od 1,6 posto.

Neizvjesnost najizraženiji rizik za gospodarski rast

U prošloj je godini svjetsko gospodarstvo poraslo najslabijim tempom u postkriznom razdoblju, zakočeno stagnacijom trgovinske razmjene, prigušenim ulaganjima i izraženijom neizvjesnošću u sferi ekonomske i monetarne politike.

U 2017. godini očekuje se umjereni oporavak, konstatiraju u SB-u. Ukazuju pritom na smanjene prepreke za gospodarske aktivnosti u zemljama-izvoznicama roba, i na solidnu domaću potražnju u zemljama-uvoznicama.

Svjetsko bi gospodarstvo moglo imati koristi i od fiskalnih poticaja u skupini ključnih gospodarstava, a posebno u SAD-u, napominju.

Tako bi snažniji američki gospodarski rast, bilo zbog ekspanzivne fiskalne politike bilo iz drugih razloga, mogao značajno potaknuti svjetsko gospodarstvo. S druge bi strane stroži uvjeti financiranja u SAD-u, bilo zbog ubrzane "normalizacije" monetarne politike bilo iz drugih razloga, mogli snažno odjeknuti na financijskim tržištima i nepovoljno utjecati na gospodarstva u nastajanju, ovisna o vanjskom financiranju, pojašnjavaju.

"Ekspanzivnija američka fiskalna politika mogla bi u kratkoročnoj perspektivi rezultirati snažnijim rastom u SAD-u i u drugim zemljama. No, korist od takvih mjera mogle bi poništiti promjene politike na području trgovine i na drugim područjima", tumači direktor SB-a za razvojne ekonomske izglede Ayhan Kose.

"S obzirom na izuzetno značajnu ulogu SAD-a u svjetskom gospodarstvu promjene u smjeru politike mogle bi imati globalne posljedice", dodaje on.

U SB-u općenito zaključuju da bi neizvjesnost u pogledu ekonomske i monetarne politike u skupini ključnih gospodarstava mogla nepovoljno utjecati na svjetski gospodarski rast. Među ostalim potencijalnim rizicima izdvajaju poremećaje na financijskim tržištima i slabljenje potencijalnog rasta.

>> Hoće li dolar postati jači od eura?

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (3 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

8
Registracija
  • stefj stefj

    11.01.2017 u 02:21h

    Eh ako stvarno bide samo 2.5% nećemo pokriti niti povećanje plaća državnoj sliužbi, a kamoli vratiti dio duga. Po ovome nas Rumunjska sigurno prestiže. a Bugarska opasno približava. Znači još malo pa smo na dnu EU-a i po tome...
    4 100% 0
  • Ahilej Ahilej

    10.01.2017 u 23:07h

    NAPRID NAŠI!
    4 67% 2
  • imalinade

    10.01.2017 u 22:45h

    Rasti ce za inflaciju
    5 50% 5
  • DOBARDAN DOBARDAN

    11.01.2017 u 11:40h

    Super mi je ilustracija jedna kuna vrijedi dva eura.
    0 0% 0
  • zrakomlat59

    11.01.2017 u 08:48h

    Mislio sam ako svi drugi godišnje naprave 3 koraka a ja samo 2,5 onda nazadujem. Možda nakon ovog članka moram o sebi dobro razmisliti.
    0 0% 0
  • dedač dedač

    11.01.2017 u 08:26h

    Samo da se NE zaboravi TO je SVE zasluga milovanovićeve vlade-stazića, marasa, bauka,kako se zove onaj sa barikada, a da grčić, pa tajnica raškovića-opačić....
    0 0% 0
Pregledaj sve komentare