Iako su nordijske zemlje do sada uvijek služile kao primjer uspješnih država dobrih za život, čini se da su problemi stigli i do njih.
Danska, Finska, Norveška i Švedska su još uvijek na vrhu svih ljestvica, ali njihovi političari i biznismeni zabrinuti su zbog održivosti njihova modela, piše Financial Times. U seriji intervjua za FT ukazali su na izazove koji su pred njima: imigracija, stagnacija produktivnosti, rast nejednakosti i slabi gospodarski rast u Finskoj i Danskoj.
– Financijska kriza nam je otvorila oči za slabosti ovog modela. Trebamo se fokusirati na rast kompetitivnosti – izjavio je Lars Løkke Rasmussen, čelnik glavne danske opozicijske stranke desnog centra. Lars Faeste, direktor Boston Consulting Groupa za nordijske zemlje rekao je da bi, da je riječ o tvrtki te zemlje trebale transformaciju.–- I da su Danska i Finska kompanije, trebao bi im zaokret – dodao je Faeste.
Kao vjerojatno najveći izazov pred nordijskim modelom FT navodi pad produktivnosti. Norveška, Finska i Danska su imale rast od jedan posto u prošlom desetljeću, dok je taj rast 80-ih bio dva do tri posto. Karl-Petter Thorwaldsson, čelnik švedskog sindikalnog kongresa LO, kaže da su nordijske ekonomije bile konkurentne zahvaljujući visokim plaćama. – Visoke plaće prisiljavaju kompanije da se brže mijenjaju i budu produktivnije – dodao je.
I lijevi i desni se slažu da odgovor leži u tome da više ljudi radi što bi dotaklo i problem starenja stanovništva. Finska je, primjerice, druga zemlja u svijetu iza Japana po starenju stanovništva, piše FT. – Treba nam više radnih sati u ekonomiji. Trebamo produktivnost – rekao je švedski premijer Stefan Löfven i naveo da bi za to trebalo podići dob za odlazak u mirovinu, kao i ranije povući studente na tržište rada te povećanje zaposlenosti među ženama i imigrantima.
Integriranje imigranata je posebna briga Švedske, koja ih u ovoj i sljedećoj godini očekuje oko 100.000. Kako bi se smanjili troškovi zbog velikog broja neaktivnih na tržištu rada, neke nordijske zemlje smanjuju troškove socijalnog sustava. Javne usluge poput vatrogasaca i hitne pomoći u Danskoj te bolnica i škola u Švedskoj sve više obavljaju privatne kompanije. Ipak, švedski premijer Löfven ističe kako trebaju biti oprezni jer se socijalna država ne može tretirati kao biznis. No, i Löfven je uvjeren da su nordijskom modelu potrebne promjene kako bi preživio. – Neke stvari smo ugradili u sustav – povjerenje, jednakost. No, to ne dolazi samo tako, već se treba kontinuirano razvijati – zaključio je.
>> Švedska traži limare, geometre, liječnike... engleski jezik dovoljan
>> Željezna Dankinja po kojoj je rađen lik premijerke u Borgenu može srušiti Junckera
"umjetna kreiranja života - idu protiv životnih proirodnih pravila i ne daju rezultate." To bi trebalo biti svima jasno , Jedfino političari koji i predlažu stariju dob za odlazak u mirovinu mogu prodavati maglu u svojim udobnim foteljama do smrti.ti. Ostali smrtnici ma gdje radili , nemaju kapacitet izvršavanja zadadaka na visini zadatka - jednostavno " godine usporavaju sve funkcije pa tako i radnu" Kako će konobarica ili kuharica od sedamdesetak godina - "prodavati maglu umjesto obroka za npr. za stotinu ljudi" ?