Šest država članica EU dospjelo je u deflaciju – situaciju kada cijene dobara i usluga padaju ispod prošlogodišnje vrijednosti, što predstavlja veliku opasnost za ekonomiju. Među njima se našla i Hrvatska, no Bugarska, Cipar i Grčka imali su pad cijena 1-2 posto, a Hrvatska je prema jučerašnjoj objavi Eurostata u deflaciji 0,2 posto, slično kao Portugal i Slovačka. Domaći je DZS, koristeći svoju metodologiju, nekidan objavio pad cijena na godišnjoj razini od 0,6 posto, a u odnosu na prethodni mjesec 0,3 posto.
Europske su vlasti dugo strahovale od pojave deflacije, koja je česta posljedica višegodišnjih kriza jer se s njom često teže nositi nego s pretjeranim rastom cijena. Japanu je trebalo petnaest godina da se izvuče iz negativnog deflacijskog trenda i konstantnog pada cijena i navodno su u tome uspjeli tek u siječnju 2014. Hrvatska se nikada nije suočavala s problemom te vrste pa ovih dana ni Vlada ni središnja banka nisu izražavale posebnu bojazan od pada cijena.
No u razdoblju višegodišnje recesije deflacija je opasnija od umjerenog rasta cijena jer dodatno usporava potrošnju te kod ulagača i stanovništva stvara osjećaj da će kuna koju sačuvaju i ne potroše danas vrijediti više sutradan ili za deset dana. Odgađanje potrošnje dugo se vremena već osjeća na tržištu nekretnina, gdje kupci godinama čekaju dodatni pad cijena i ne idu u inflacije.
Ekonomisti upozoravaju da deflacija najviše pogađa zemlje s visokom razinom duga jer se s padom cijena povećava realna vrijednost tog duga, na gubitku je i državni proračun budući da se za istu vrijednost prodane robe i usluga naplaćuje manje poreza. HNB je, analizirajući najnovije podatke, naveo da je pad cijena rezultat “jednokratnih činitelja”. Pojeftinile su prehrambene sirovine na svjetskom tržištu, žitarice 28 posto, a ulja i uljarice 10 posto zbog obilnije žetve. Inače, deflacija u kratkom roku može povećati konkurentnost tvrtki, ali i ta se prednost brzo istopi kad krenu otkazi i pad prodaje.
No u HNB-u su jučer komentirali da pad cijena potaknut padom cijena sirovina na vanjskim tržišta u kombinaciji s povoljnim vremenskim uvjetima kod nas ima pozitivan učinak na kupovnu moć stanovništva “bez nepovoljnih učinaka koji se obično povezuju s tvrdokornom inflacijom”. Smanjenju inflacije najviše je pridonio pad cijene hrane.
– Ako se pad cijena prehrambenih sirovina uskoro uspori, inflacija bi već do kraja godine mogla premašiti razinu od 1 posto, a u iduće bi se dvije godine mogla približiti razini od 2 posto – procjenjuju u središnjoj banci koja, očito, ne strahuje da će pad cijena biti dugoročnija pojava.
Ma koja mutna priča. Deflacija se događa jer konačno počinje djelovati priključak u EU i oslobađanje od carine na uvezenu robu, prvenstveno hranu. A trgovci, ako žele prodavati sirotinji koja nema novaca, imaju sada dosta prostora jer nemaju carinu nana kupljenu robu iz EU. A naše robe, ovako i onako nema jer se u Hrvatskoj malo ili ništa ne proizvodi.