Vlada je u dvije godine sustav za korištenje fondova EU usporila i oslabila te zaradila blokadu Europske komisije. Već je dobila negativnu ocjenu EU. U listopadu 2013. predali su opis sustava za rad s europskim fondovima i dobili negativno mišljenje. Zbog toga je blokirano davanje predujma od 150 milijuna eura. Unatoč tome, Vlada je zajedno s potpredsjednikom zadovoljna. Sve se ruši, a oni u nekoj drugoj dimenziji, daleko od stvarnosti, sretni i zadovoljni. U Vladi kriju da je sustav već dobio prve negativne ocjene i da sad bjesomučno rade na otklanjanju blokirajućih nalaza. Vjerojatnost da potvrdu dobiju u siječnju vrlo je mala.
Primjeri lošeg rada
Ugovorenost IPA sredstava dodijeljenih za razdoblje 2007.-2011. (dodijeljeno je 748,54 milijuna eura) na kraju 2012. trebala je biti barem 70 posto, a ugovoreno je bilo samo 59 posto. Neadekvatni kapaciteti od 2012. dovode do usporavanja provedbe, a ako Vlada konačno ne počne raditi, dovest će i do gubitka EU sredstava od 2015. nadalje.
Ukupno ugovorena sredstva na dan 31. 12. 2011. iznosila su 250 milijuna eura, odnosno 37 posto alokacije 2007.-2011. U postupku ugovaranja te pripremljenih projekata i pozivnih natječaja za dodjelu nepovratnih sredstava (grant shema) bilo je još ukupno više od 314,2 milijuna eura, odnosno više od 30 posto dodijeljenih sredstava. Međutim, u 2012. nije bilo dovoljno znanja i kapaciteta da se svi pripremljeni natječaji i projekti ugovore tijekom godine te je ugovorenost povećana samo 20 posto. Cilj postavljen u poglavlju 22, što potpredsjednik koji je preuzeo odgovornost za fondove očito nije pratio, bio je postići ugovorenost više od 70 posto dodijeljenih sredstava. Uspio je Grčić ugovoriti ono na što je trebao doslovno samo staviti potpis jer su svi ostali koraci ugovaranja bili u 2011. riješeni.
U 2012. i do sredine 2013. objavljeno je samo 121,6 milijuna eura natječaja, a iznosi koje treba potrošiti su deset puta veći od dosadašnjih. Prema planovima iz poglavlja 22, tijekom 2012. i do polovine 2013. trebalo je objaviti natječaja u vrijednosti više od 1,1 milijarde eura. Samo tako su se IPA sredstva i 450 milijuna eura iz fondova za 2013. mogli na vrijeme iskoristiti i otvoriti prostor za brzo korištenje novih sredstava iz razdoblja 2014.-2020.
Više je primjera usporenog i lošeg rada Vlade. Za natječaj koji je bio pripremljen i raspisan još u 2011. trebalo je Grčiću godinu i pol dana za odabir projekata poduzetnika i potpisivanje ugovora sa njih 49 (natječaj u okviru programa IPA IIIc). Evaluacija i potpisivanje ugovora trajali su, umjesto najviše šest mjeseci, nevjerojatnih godinu i pol, poduzetnici su već bili zaboravili da su prijavili projekte.
Primjer drugi: Usporavanje i snižavanje kvalitete rada događa se u IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala.
Za projekte u ovom programu bilo je potrebno do godinu dana od završetka natječaja do potpisivanja ugovora. Od informacije o projektima koji su odabrani za financiranje do ugovaranja prođe i do šest mjeseci, što nadilazi sve rokove predviđene za te poslove. Natječaji za projekte lokalnih jedinica i poljoprivrednika iz 2012. još nisu zatvoreni. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 2012. postavlja svjetski rekord u sporosti. Tako, na primjer, za natječaj za mjeru 302 – Diversifikacija, koji je raspisan još u kolovozu 2012., do danas (siječanj 2014.) nije ugovoren nijedan projekt.
Usporili pripremu
Agencija je dužna izdati odluke u roku od 98 dana nakon zatvaranja natječaja, a potpredsjedniku ništa ne zvoni na uzbunu. Slično je i s natječajima za mjeru 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i mjeru 103 – Ulaganje u preradu, koji su raspisani početkom 2013. i po kojima je za gotovo godinu dana odobrena jedna jedina prijava. Tako Agencija trenutačno drži “blokirano” oko 500 projekta čija je vrijednost potpore oko 750 milijuna kuna. Europski novac je tu, projekti su se mogli realizirati, ali sve stoji jer je sustav usporen, a potpredsjednik zauzet samopromocijom. Nije na njemu da radi brošure nego projekte i vodi sustav.
Analiza prve komponente IPA programa pokazuje da je do kraja 2011. godine pripremljeno 125 projekata u vrijednosti oko 61 milijun eura, tijekom 2012. godine završena je priprema za 46 projekata u vrijednosti oko 29 milijuna eura (svi su se većim dijelom pripremali tijekom 2011., a u 2012. su samo dovršeni), dok je u 2013. godini broj pripremljenih projekata samo 17, i to u vrijednosti tek nešto višoj od 8 milijuna eura. Jasno je da je proces pripreme natječajne dokumentacije već 2012. godine doživio značajno usporavanje da bi tijekom 2013. godine došao na razinu koja je potpuno neprihvatljiva.
Projekti u vrijednosti 56,9 milijuna eura čekaju i nema pomaka, a ministar financija obrušava se na poduzetnike da ne investiraju. Poduzetnici bar imaju razlog za to. Izvori financiranja su im nedostupni. Koji razlog ima Vlada? Sredstva stoje i čekaju.
U razdoblju od 2014. do 2020. izdvaja se za Republiku Hrvatsku 8,1 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda. Kada se tome pridodaju sredstva za poljoprivrednu politiku (ruralni razvoj, direktna plaćanja i ribarstvo), dolazimo do 11,4 milijarde eura.
Sve investicije u Republici Hrvatskoj ovim sredstvima mogu biti znatno ubrzane. Ono što je planirano napraviti s ulaganjima vlastitih sredstava kroz 20 godina sada se može napraviti za pet godina. Hrvatska može početi koristiti ove fondove odmah od 1. siječnja 2014., međutim u ovom trenutku nisu definirani strateški dokumenti za navedeno razdoblje te nitko još ne zna u što ćemo ulagati i koji su nam prioriteti.
Vlada je 18. listopada 2013. dostavila Europskoj komisiji nacrt Partnerskog sporazuma – temeljni strateški dokument za korištenje fondova u razdoblju od 2014. do 2020. i u studenome dobila odgovor Europske komisije koji sažeto i prevedeno glasi: Ne znate strateški razmišljati i najbolje je da napravite sve ispočetka.
Komisija upozorava da nisu dobro definirani strateški ciljevi i prioriteti, ne znaju se početne veličine kao ni mjerila kojima bi se pratilo postizanje rezultata koji su ionako nejasno utvrđeni. Dakle, osnovnih elemenata koje bi i studenti na prvoj godini fakulteta znali napraviti, nema u dokumentu koji za Republiku Hrvatsku Vlada predaje Bruxellesu.
Plan ruralnog razvoja u procesu konzultacija vraćen je s više bruxelleskih komentara nego što ima stranica. Još jedan strateški dokument koji država, koja je uspješno zatvorila pregovore i dobro naučila raditi analize i strategije, mora raditi ispočetka.
Vlada je usporila pripremu projekata započetih još u 2010. i 2011. Republika Hrvatska je trebala biti uspješan primjer svim državama članicama korištenja europskih fondova. U 2012. sve je stalo, sve osim onog što se po inerciji događalo, projekti koji su bili u postupku ugovaranja, ugovoreni su, a potpredsjednik Grčić u zanosu stavljao svoje potpise na ugovore čekajući dalje da se i ostali projekti sami od sebe pripreme i dođu njemu na potpis.
Umjesto uspjeha – blokada
Tijekom 2012. i 2013. trebali smo ugovarati više od 1,1 milijarde eura vrijednosti projekata, a Vlada je, i to na samom kraju 2013., od toga uspjela započeti ugovarati samo 433,7 milijuna eura i to prikazuje kao uspjeh. Umjesto uspješne priče dobili smo blokadu, nismo povukli predujam od 150 milijuna eura do kraja 2013. Nijedan euro iz fondova nije se povukao i potrošio u 2013., a u europski proračun uplatili smo 1,8 milijardi kuna. Nema intenzivne pripreme projekata, nema povlačenja sredstava iz 2013., nema strateških dokumenata za 2014.-2020., nema rasta i razvoja. Vlada stalno govori u futuru, a europski fondovi su sad tu i Hrvatskoj su potrebni odmah, a ne tek u 2016. ili 2017. godini.
Alaj če onaj pomoćnik ponovo da omasti brk iz ovih sredstava....