Hrvatske su banke u posljednjih deset godina ostvarile ukupnu dobit prije oporezivanja od 35,82 milijarde kuna! Precizniji je, doduše, podatak da je dobit iznosila 40,57 milijardi kuna, no uračuna li se gubitak od 4,75 milijardi iz 2015. – godine konverzije kredita u švicarskim francima – profit pada za 11 posto.
Šest banaka manje
Zanimljivo je da su dvije najveće banke pritom prigrabile lavovski dio kolača, nerazmjerno veći njihovu udjelu u bankarskoj aktivi! Zabina 12,81 milijarda kuna i PBZ-ovih 11,13 milijardi ukupno je 23,94 milijarde, što je 66 posto ukupne operativne dobiti svih banaka u deset godina, dok im zajednički udio u imovini iznosi 43 posto. Dioničari im stvarno mogu trljati ruke!
Sve ostale banke za to su vrijeme imale operativnu dobit 11,88 milijardi kuna. Broj banaka smanjio se s 33 na 27. Vrednovanje razine profita u proteklom desetljeću treba se promatrati iz više kutova: s jedne strane – od tih deset godina šest je kriznih. Gospodarstvo cijele države konstantno je bilo u crvenom, no financijski sustav tu je oluju osjetio, pa recimo, više kao prolaznu ljetnu neveru.
Bankarski sustav samo je jednu godinu završio u minusu premda mu se profitabilnost značajno smanjivala. PBZ, zanimljivo, nijednu godinu, čak ni 2015., nije završio negativno. S druge strane, stavi li se tih 35 milijardi kuna dobiti svih tih godina samo u kontekst duga jednog Agrokora financijskim institucijama od 25,5 milijardi kuna, slika malo mijenja perspektivu. Ili samo pokazuje da je volumen hrvatskih kreditnih institucija vrlo skroman i ovdje zakona velikih brojeva nema te ga jedan (ali ne bilo kakav) akter može “sudbinski” uzdrmati. Da ne bude zabune, bankarski dug Agrokora ne odnosi se većim dijelom na hrvatsko tržište, napravljen je u priličnom postotku izvan Hrvatske. Upravo je čišćenje loših potraživanja velikim dijelom zaslužno da bankarski sustav lakše diše. U posljednje tri godine banke su prodale 16 milijardi kuna loših kredita međunarodnim financijskim institucijama čiji je “core business” trgovina dugovima.
S obzirom na to da se s potražnjom za kreditima godinama ništa dobro nije događalo, novi krediti koji bi donekle “ozdravili” portfelj jednostavno se nisu odobravali, a kamate su rekordno niske, banke svoju profitabilnost u tom razdoblju, osim prodaji duga, duguju uglavnom rezanju troškova, smanjenju broja zaposlenika, ali u posljednjih godinu dana i – konverziji. Koliko god im je jednokratno naštetila rezultatu, donijela je i poboljšanja. Osim što su se konvertirani krediti urednije servisirali, mnogi od njih refinancirani su u istim bankama ili kod konkurencije po povoljnijim uvjetima i nastavili se tretirati kao – novi krediti. Baš ono što bankarskom sustavu treba.
Počeo oporavak kreditiranja
Stoga su i rezultati poslovanja u 2016. pokazali promjenu trenda: samo u devet mjeseci (za cijelu godinu još nema podataka HNB-a) operativna je dobit iznosila gotovo pet milijardi kuna, a ne bi iznenadilo da godina premaši i najbolju u desetljeću – 2008. u kojoj su banke zaradile 5,81 milijardu kuna. Na posljednjem druženju s novinarima direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo je da su u 2016. banke zabilježile blagi, ali solidan rast novoodobrenih kredita što smatra dobrim startom za 2017. Upravo za danas HUB je najavio brifing na kojem će analizirati poslovanje banaka u 2016. Po svemu sudeći, ovaj put bankari neće jadikovati.
>> Drugi smo po rastu u EU, u 2017. realan cilj 4 posto
Bankama treba pod hitno "podrezat krila"