BDP svih zemalja EU od rujna će biti u prosjeku 2,4 posto veći zahvaljujući promjeni u statističkoj metodologiji koju je najavio Eurostat. Europski ured za statistiku još nema procjene koliko će narasti hrvatski BDP, no za neke zemlje već postoje procjene pa se tako očekuje da finski i švedski BDP po novom izračunu budu veći 4 do 5 posto, slovenski BDP za 1 do 2 posto, a mađarski nula do 1 posto.
Troškovi za vojsku
Promjena će se dogoditi nakon što se u rujnu počne primjenjivati nova metodologija za izračun BDP-a, nazvana ESA 2010, koja troškove za istraživanje i razvoj tretira kao ulaganja. Dosad su, po postojećoj metodologiji ESA 1995, istraživanje i razvoj bili tretirani kao obični rashodi i već sama ova promjena donijet će povećanje BDP-a za oko 1,9 posto na razini čitavog EU. Isto, kao ulaganja, ubuduće će biti tretirani i troškovi koje neka država daje za oružane sustave.Promjena metodologije za izračun BDP-a odnosi se i na način na koji statističari tretiraju mirovinske fondove, usluge osiguranja te proizvode koji su poslani izvan neke zemlje na doradu. Slanje proizvoda na doradu u inozemstvo više se neće tretirati kao izvoz i uvoz. U Eurostatu su na naš upit jučer odgovorili da će se godišnje stope rasta ili pada BDP-a promijeniti samo “marginalno”. Ono što će se novom metodologijom osjetno povećati nije godišnja stopa promjene, nego osnova, odnosno ukupan iznos BDP-a. Najviše će statističko povećanje BDP-a osjetiti one zemlje koje najviše ulažu u istraživanje i razvoj.Zemlje članice EU pozvane su, na dobrovoljnoj osnovi, da Eurostatu dostave procjenu utjecaja nove metodologije ESA 2010 na njihov BDP, no Hrvatska je među zemljama koje tu procjenu još nisu dostavile.
Rast do 6,6 mlrd. kuna
Promjena načina na koji se računa BDP ne događa se samo u Europi nego diljem svijeta. Istu novu metodologiju SAD primjenjuje od kolovoza 2013., što je dovelo do povećanja američkog BDP-a za 3,5 posto. Nema procjena koliko će nova metodologija podignuti hrvatski BDP, ali ako poraste jedan do dva posto – to bi iznosilo između 3,3 i 6,6 milijardi kuna.
>> 'Pad broja nezaposlenih tek kad BDP bude veći od dva posto'
Onda će valjda i Linićeva projekcija BDP-a biti točna pa nam nee trebati rebalans. Blago nama, izaći ćemo iz krize.