– Ovim zakonom želimo zaštititi domaće proizvođače i potaknuti povećanje domaće proizvodnje kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane za domaću potrošnju, ali i izvoz – kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je jučer u javnu raspravu pustio prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Tolušić kaže kako je cilj zakona zaštita domaćih proizvođača od nekorektnih tretmana kakve često imaju kod otkupljivača, prerađivača i trgovaca.
Istraživanja provedena na razini EU govore kako je 96% proizvođača prehrambenih proizvoda bilo izloženo nekom obliku nepoštene trgovačke prakse, njih 83% zbog toga ima više troškove proizvodnje, a 77% manje prihode, dok je u Hrvatskoj, od ruskog embarga i gomilanja zaliha u nekim članicama, situacija vjerojatno i puno gora.
S dampinškim cijenama uvozne robe, pogotovo mesa i mlijeka, nestali su brojni proizvođači i pala proizvodnja pa bi prijedlog zakona koji donosi zabranu prodaje finalnog proizvoda ispod cijene u proizvodnji, uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost, mnogima trebao donijeti olakšanje.
Trgovcima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna zabranjuje se korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom bit će i veliki otkupljivači i prerađivači u lancu hrane s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda, što znači da će zakon obuhvatiti više od 90% sektora trgovine hranom.
Na listi nepoštenih trgovačkih praksi čak je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih ulistali na police – i koji bi se, ako zakon prođe, trebali sankcionirati.
Na njoj su, među ostalim, nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu, zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene ili nisu ugovorene, jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta od strane otkupljivača i prerađivača ili trgovca, mogućnost raskida ugovora s dobavljačima bez otkaznog roka...
Posao nadziranja i određivanja kazni provodit će AZTN, koji će, utvrdi li se da je trgovac koristio svoj dominantni položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći propisati kazne do 3 milijuna kuna za pravne i do milijun za fizičke osobe, odnosno najviše 5% vrijednosti ukupnog prihoda u prethodnoj godini u slučaju ponavljanja nepoštene prakse.
Nakon javne rasprave, Zakon će u proceduru u Hrvatski sabor, a nakon što stupi na snagu, svi trgovci, dobavljači i prerađivači imat će mjesec dana za pripremu na nova pravila u poslovanju s proizvođačima hrane.
No, već sad su naznake da zakon neće proći tako glatko kod trgovaca, dok predsjednik Hrvatske udruge proizvođača pekarskih proizvoda Mijo Prgomet očekuje kako će on riješiti niz pekarskih problema. Među njima je svakako i povrat 130 tona domaćeg kruha dnevno (što je šteta od oko 400 mil. kuna godišnje), kojim trgovci garniraju i uređuju svoje police.
Kad ga vrate ‘star’ je i za doniranje, dok svoj smrznuti, kojega je uvoz u prvih šest mjeseci 2016. porastao 25% u odnosu na lani, dopeku samo po potrebi.
>> Koliko je konzumiranje kobasica, pancete i kulena (ne)zdravo? Odgovor će vas iznenaditi!
Cak 3 milijuna za trgovce ? Dok to nasi uhljebi dokazu, okrenuti ce ovi bar 10x toliko zarade...