U financijskoj javnosti direktor ekonomskih istraživanja Addiko Banka Hrvoje Stojić slovi kao nepopravljivi pesimist. No, nakon podizanja prognoze ekonomskog rasta s dva na 2,7 posto i isticanja niza drugih vrlo optimističnih fundamenata na 20. Makroekonomskim prognozama, njegov će se imidž očito promijeniti. Kao što se i imidž Hrvatske mijenja zbog rasta izvoza, rekordne turističke sezone čije će prihode iz prethodne dvije godine, smatra ekonomist, biti teško ponoviti, rasta domaće potrošnje i smanjenja javnog duga te njegove stabilizacije na 87 posto udjela u BDP-u nastavi li se fiskalna prilagodba.
Cjenovna konkurentnost
U skladu s tim, Stojić, kao i Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke, očekuje i skori popravak hrvatskog investicijskog rejtinga.
– Rejting bi trebao biti otprilike za jedan stupanj bolji ako se nastavi stabilizacija duga. Agencije bi trebale pozitivno reagirati u sljedećih šest mjeseci – smatra Stojić i napominje da se za to, doduše, traži više reformi, a manje populizma.
Hrvatska je, kaže, napokon uhvatila tempo rasta veći od dva posto a da ključni sastojci njegove održivosti ne nedostaju. Od 2009. udio izvoza u BDP-u porastao nam je 14 postotnih bodova i imamo solidan rast robnog izvoza zbog cjenovne konkurentnosti i pristupa tržištu EU i globalnim trgovačkim lancima. No, zbog pada investicijske i potrošačke potražnje iz eurozone, očekuje se njegovo lagano usporavanje.
– Na oporavak u domaćoj potrošnji, osim turizma, utjecala je i deflacija, poboljšala je kupovnu moć, stanovništvo sve jeftinije servisira svoj dug, osjeća se utjecaj prethodnog poreznog rasterećenja dohotka i optimizam zbog najave novog – analizira Stojić koji takav trend očekuje i sljedećih godina, ali nešto slabijeg intenziteta.
No, dok je s jedne strane deflacija utjecala na dobre trendove potrošnje, s druge Stojić najavljuje normalizaciju cijena glavnih burzovnih sirovina, uključujući naftu i prehrambene proizvode, ukratko “oporavak” inflacije. Da, rast cijena dobar je za tvrtke i njihove prihode, no za stanovništvo se oporavak inflacije ne može nazvati dobrom viješću. Tu makroanalitičari i građani–potrošači različito gledaju na stvari.
Nezaposlenost pada
Uz pad stope nezaposlenosti, koju već dogodine pozicionira na 14,6 posto, a u 2018. na 14 posto, pozitivni su se trendovi pojavili i u kreditiranju. Predsjednik uprave Addika Mario Žižek otkrio je da su stope rasta novih kredita veće od 50 posto u odnosu na protekla razdoblja.
– Vidimo sitno odljepljivanje kreditne aktivnosti kad izoliramo utjecaj CHF-a, počinje oporavak kreditiranja, posebno u korporativnom sektoru – kaže i ekonomistica Svjetske banke Mađarević Šujster.
Dok ona govori o globalnom usporavanju rasta, Stojić sljedeće godine vidi njegovo blago ubrzanje. Prethodne su godine ipak uzele danak.
– Zadnjih pet godina globalni je rast produktivnosti najsporiji u posljednjih 70 godina, što reflektira vrlo suzdržane stope investiranja – zaključuje Stojić.
