Najavljeno povećanje kapitala omogućit će nove investicije i bolje stanje u realnom sektoru (60%)
Štednja u bankama iznosi oko 200 milijardi kuna, građani su se nakon lošeg iskustva u jeku euforije na tržištu kapitala vratili još uvijek sigurnim bankama, likvidnost na tržištu je velika, no novac se gotovo ne plasira. Većina ekonomskih analitičara kaže da se situacija već mijenja, jer su građani počeli ulagati u investicijske fondove, za sada pretežno obvezničke. A značajnih ulaganja u dionice nema, jer nema ni ponude na tržištu. Situacija bi se mogla promijeniti dođe li do inicijalnih ponuda dionica – od HEP-a, HAC-ONC-a do najavljenog povećanja kapitala Podravke. Većina analitičara vjeruje da će ta ponuda biti uspješna, odnosno da će se osim institucionalnih ulagača i građani odlučiti na ulaganje u dionice tih tvrtki. Jer kamate na štednju u bankama su na vrlo niskim razinama, a dodatno je uveden i porez na kamate, što svakako nije poticaj da se novac drži na računima. Odluke o povećanju kapitala mogle bi omogućiti tvrtkama nove investicije, kojih je jako malo posljednjih godina, istodobno oživljavanje građevinskog sektora i na kraju bi se ta velika likvidnost osjetila i u realnom sektoru, što je u konačnici i najbitnije za izlazak iz krize. Prikupljanje novca na tržištu kapitala zamijenilo bi kredite, koje ionako banke teško daju, zbog rizika nakon niza propalih tvrtki ili onih koji su se vukli ili još uvijek nisu završili predstečajne nagodbe.
Nepovjerenje se može nastaviti, a banke i dalje novac jeftino davati državi (20%)
Nije isključeno da se situacija visoke likvidnosti zadrži, jer takvo što omogućava politika ECB-a, ali da se nepovjerenje kod nas nastavi, jer makroekonomski pokazatelji ne idu u prilog nekom brzom oporavku. Investicije bi i dalje mogle biti zakočene zbog velike nezaposlenosti, deficita ili lošeg javnog sektora. A banke bi zbog velike likvidnosti i dalje mogle nastaviti financirati jeftino državu, iako istodobno, kamate na potrošačke kredite građanima ili tvrtkama, kada se i odobre, nisu zbog dobre likvidnosti povoljnije. U takvoj situaciji realni sektor neće oživjeti pa ni rast gospodarstva.
Ako kamate uskoro porastu, a ulaganja ne bude, nema ni oporavka (20 %)
Politika niskih kamatnih stopa možda završi već sljedeće godine, pa država možda uskoro izgubi mogućnost jeftinog financiranja. Možda se i ne realiziraju najavljeni IPO-ovi, jer upitno je hoće li, primjerice, biti negodovanja zbog IPO-a cijelog HEP-a, pa bi moglo ostati i zakinuto ulaganje u vrijednosnice.
>> Vlasnica J&T banke povećala neto dobit 26%, na 371 mil. kn
>> 'Talijanske banke izvlače milijarde i daju ih Nijemcima jer ste prerasipni'
članak je totalni promašaj! IPO-i će biti totalni fjasko jer su ljudi svjesni da na ulaganju u državne papire danas mogu samo izgubiti novce, pogotovo kad im IPO nudi nesposobna vlada poput naše! ova vlada ne uživa povjerenje naroda niti ulagača i pričati da će IPO-i biti uspješni ja smijurija...znam puno ljudi koji godinama aktivno ulažu dionice, pa čak i zadnjih 7 godina krize, i nije im na kraj pameti kupovati dionice na IPO-u u režiji ove vlade! najprije izbori pa da vidimo tko će voditi državu iduće 4 godine pa onda možemo pričati o IPO-u, a ne da ovim nesposobnjakovićima damo naše novce u ruke pa da is spale na uhljebljivanju partijskih kadrova prije izbora!!!!