Što napraviti kako bi se smanjila nezaposlenost i potakao rast gospodarstva političko je i ekonomsko pitanje oko kojeg su podijeljeni ekonomisti i političari – rekao je danas u Opatiji na otvorenju 22. tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista izaslanik predsjednika RH Boris Cota dodajući da se u nas svi slažu da bi poželjno bilo smanjiti porezno opterećenje i budžetske troškove, a po njemu, u gospodarstvu kombinirati troškovnu konkurentnost sa specijalizacijom u nekim djelatnostima.
Na ovogodišnjem skupu glavna je tema Ekonomska politika Hrvatske u 2015. godini, no u Opatiju nije došao nitko iz Vlade, ali je već prvoga dana savjetovanja aktualna kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović održala predavanje o mogućnostima prevladavanja ekonomske krize i propuštenim prilikama i novim izazovima. Već na početku svog izlaganja Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, podsjetio je da godinama ponavlja i upozorava na iste probleme: pogrešan pristup ekonomskoj politici, ako , dodao je, zadnjih 15 godina uopće i postoji neki pristup. Za Jurčića ne postoji kriza u svijetu, a nema ni objektivnih razloga da Hrvatska bude u krizi.
U nas uvijek postoje zablude i iluzije da će nas netko drugi spasiti, strane investicije, MMF, europski fondovi, ali to ne može pokrenuti Hrvatsku – rekao je Jurčić dodajući da glavni pokretač hrvatskog gospodarstva mora biti vlastita politika investicija.
- Resursi su u Hrvatskoj neiskorišteni, strane investicije i kapital su dobrodošli, ali najveći kapital neke zemlje je sposobna Vlada koja zna iskoristiti resurse, zaposliti ljude da resurse pretvore u proizvode, a da bi to znali moraju biti obrazovani – rekao je Jurčić osvrćući se i na znanost i obrazovanje kao ključan faktor razvoja.
Pri tom je rekao da je Hrvatska u problemu "otkako je hrvatska politika prekinula vezu sa znanosti".
Željko Lovrinčević je, govoreći o raspletu krize u EU i položaju Hrvatske , rekao da su dosadašnje prognoze od početka recesije bile preoptimistične za EU što je još izraženije u Hrvatskoj.
Na kraju 2014. godine javni dug Hrvatske bit će 81 posto BDP-a, ako se uključi HBOR, oko 85 posto, što je najviša razina javnog duga od svih zemalja članica EU, a u 2015. i 2016. godini Hrvatska će biti ekonomija s najvećim deficitom proračuna i s najvećom razinom javnog duga – rekao je Lovrinčević ocjenjujući da će krajem 2016. godine doći do problema u servisiranju javnog duga..
Lovrinčević smatra da je Hrvatska sada na prijelazu iz depresije u duboku društvenu i gospodarsku eutanaziju koju obilježava dugoročni gubitak konkurentnosti, kriza povjerenja u političku strukturu,emigracija stanovništva i bijeg kapitala iz zemlje.
- Reforme su nužne, ali nisu dovoljne za rješavanje krize – naglasio je dodajući da je potrebno rekonstruirati društvo na novim osnovama. Smatra da je potreban novi odnos prema gospodarstvu, poduzetništvu , značajna promjena svjetonazora, ali i nova politička garnitura.
Ukratko treba rasterati sve koji su vodili drzavu i one koje su pozaposljavali preko rodbinskih i partijskih veza, te krenuti iz pocetka. Samo onda ne krecemo iz 'niskog', vec visokog starta, odnosno s enormnim dugom i ruiniranom ekonomijom.