Prosječna je cijena 1 m2 novog stana u prvom polugodištu ove godine iznosila 10.280 kuna, što je 0,1 posto više nego u drugom polugodištu prošle godine, odnosno 2,8 posto manje nego u prvom polugodištu 2013. godine. Takva kretanja sugeriraju usporavanje pada cijena na domaćem tržištu nekretnina. No sadašnja je razina prosječne cijene m2 novog stana još uvijek niža 17 posto u odnosu na prvo polugodište 2009. godine, kada kriza još nije oborila cijene stanova. Na dinamiku kretanja cijena novih stanova određen utjecaj ima i udio prodanih stanova u okviru POS-a (Programa društveno poticane stanogradnje) s obzirom na to da je kvadrat takvog stana niže cijene (trenutno 30,9 posto niže) od one po kojoj su stanove prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe.
U prvom polugodištu ove godine relativno visokih 22,6 posto ukupne korisne površine svih stanova odnosilo se na prodaju stanova u okviru POS-a. Promatra li se cijena m2 novog stana koji su prodala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, može se vidjeti da je u prvom polugodištu ove godine u odnosu na drugo polugodište prošle godine cijena porasla za 4,4 posto, pri čemu u Zagrebu za 10,1 posto, dok je u ostalim naseljima smanjena za 2,7 posto. Očito je da se u okolnostima smanjene kupovne moći stanovništva, pesimističkih očekivanja, najave poreza na nekretnine i stoga vrlo niske potražnje za novim stambenim prostorom, trgovačka društva orijentiraju na izgradnju luksuznijih stanova na elitnijim lokacijama u Zagrebu i na moru za kojima postoji domaća ili inozemna potražnja.
U skladu s tendencijom usmjeravanja nove gradnje na atraktivnije lokacije, uočljiv je i porast udjela troškova građevinskog zemljišta u ukupnoj prosječnoj cijeni novog stana koji je, kada je riječ o stanovima koje su prodala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, povećan s 20,2 posto u prethodnom polugodištu na 21,2 posto u prvom polugodištu ove godine. S obzirom na to da se u kriznim vremenima radi o skromnom ukupnom broju evidentiranih prodanih novih stanova (u prvom polugodištu ove godine tek 1.029 stanova), takvi skuplji stanovi podižu i prosječnu cijenu iznad realnih tržišnih kretanja.
Slična kretanja bilježi i Eurostatov indeks cijena stambenih nekretnina (HPI indeks), koji obuhvaća kupnju svih nekretnina, a ne samo novosagrađenih. Za Hrvatsku je taj indeks u drugom kvartalu ove godine zabilježio rast od 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugi kvartal prošle godine njegova vrijednost smanjena za 2,9 posto. Odnosno, nakon što je posljednja tri kvartala Hrvatska prednjačila među zemljama Europske unije po snazi pada vrijednosti stambenih nekretnina na godišnjoj razini, u drugom je kvartalu ove godine taj pad znatno usporio. Pritom se uz rast HPI indeksa u drugom kvartalu ove godine za 1,7 posto na razini prosjeka EU-a Hrvatska nalazila među osam zemalja koje su zabilježile njegov pad, pri čemu je veći pad vrijednosti stambenih nekretnina nego u nas zabilježen tek u Sloveniji (-9,8%), Italiji (-4,8%) i Rumunjskoj (-3,8%).
Pri nastavku nepovoljnih gospodarskih kretanja te na još uvijek neočišćenom tržištu nekretnina opterećenom znatnim brojem završenih, a neprodanih stambenih jedinica, kao i nekretninama koje se prodaju u procesima stečajeva i ovrha, očekujemo nastavak trome prilagodbe cijena nekretnina. Ocjenjujemo da će na zadržavanje ili pak rast cijena novih stanova djelovati nastavak orijentacije trgovačkih društava i drugih pravnih osoba na gradnju stambenih objekata na atraktivnijim lokacijama, dok će se s druge strane zadržati relativno visok udio objekata koji se grade u okviru POS-a, što će vršiti pritisak na smanjenje prosječne cijene prodanog novog stana. Neosporno je da će dodatnoj neizvjesnosti u pogledu cijena na tržištu nekretnina pridonijeti najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, kao i primjena PDV-a na oporezivanje građevinskog zemljišta (primjena od početka sljedeće godine).
>>Izjava vlasnika nekretnine banci treba zbog regulatora
>>Uđite na prava vrata – nekretnine u Istri i na Kvarneru
da banke nisu uzele sve nekretnine kao zalog nevraćanja kredita cijene bi daleko više pale. Ali i hoće, jer banke ne znaju što da rade sa silnim stanovima . prodaja nikakva. Kad izračunaju pozitivnu nulu kreće rasprodaja po 800-900 eurića kvadrat. nema oporavka tržišta bez oporavka privrede ( ekonomije )