Irska je početkom mjeseca objavila da je njezino gospodarstvo raslo rekordnih 26,3 posto, ali iza tog rasta ne stoji ni rast proizvodnje ni drastično povećanje broja radnih mjesta, već pokušaj izbjegavanja plaćanja poreza kroz takozvani “dvostruki sporazum” zbog kojeg tvrtke sele svoja sjedišta u Irsku, što se bilježi kao investicija.
BDP raste na investicijama
Prijavljene investicije rasle su lani po stopi od 30 posto jer je nekoliko farmaceutskih kompanija iz SAD-a preselilo u Irsku, kao i Aercap – aviokompanija koja je u Dublin donijela 39 milijardi dolara kapitala. U Irskoj je po papirima i svaki peti avion iako ih fizički nećete u njoj vidjeti. Ekonomisti već nazivaju Irsku “poreznim rajem” zbog pravila koja su Facebooku, Googleu i desecima tvrtki omogućila plaćanje stotina milijuna dolara poreza manje nego u domicilnim državama.
Nobelovac Paul Krugman tvrdi da takve “investicije” treba isključiti iz izračuna BDP-a i pita se koliko je još država knjigovodstvenim makinacijama podiglo svoj BDP. U Hrvatsku bi, primjerice, bilo dovoljno preseliti sjedište tvrtke s imovinom od tri milijarde eura kako bi se mogao objaviti rekordni rast veći od 4,5 posto BDP-a i konačni rastanak od krize. Međutim, čini se da je Krugman bio u krivu kada je ustvrdio da transakcije koje potiče Irska neće donijeti dobro građanima jer, i ako se iz rasta isključi utjecaj preseljenja, Irska i dalje ima rekordnu stopu povećanja BDP-a u EU koja iznosi 7,8 posto. U posljednje je četiri godine povećala broj zaposlenih za 150 tisuća pa danas radi gotovo dva milijuna od ukupno 4,6 milijuna stanovnika, a nezaposlenost se prepolovila. Stoga je vidljivo da u njihovim poreznim olakšicama ima dovoljno kolateralne koristi za građane. Irci bilježe rast i u 2016. pa opravdano očekuju da će u idućih nekoliko godina otvoriti još stotinjak tisuća radnih mjesta.
Najbolji uvjeti za IT tvrtke
Hrvatska bi uz trend koji je Irska zabilježila oko 2020. imala 1,56 milijuna zaposlenih ljudi, koliko smo imali prije krize, što pokazuje da Irska politika jest kontroverzna, ali nije promašena. Hrvatska ima i vrlo povoljne uvjete za ulaganje: tvrtke se oslobađaju plaćanja poreza na dobit na deset godina i plaćanja doprinosa za novozaposlene te mogu dobiti poticaje za ulaganja u razvoj.
Na ulaganje od deset milijuna eura u visoku tehnologiju, može se dobiti i do 1,7 milijuna eura direktnih poticaja. Takve olakšice privukle su i IBM, a kada bi se njima pridružilo i ukidanje stope od 40 posto poreza na dohodak, koja mori zaposlene u farmaceutici ili hi-tech industriji te snizila opća stopa poreza na dobit, možda bi i u Hrvatskoj mnoge tvrtke pronašle svoj novi dom, i to ne isključivo zbog izbjegavanja poreza, već zbog mogućnosti jeftinijeg i efikasnijeg poslovanja.
