Na listi najinovativnijih svjetskih gospodarstava uvjerljivo dominiraju europski predstavnici, a Hrvatska se našla u gornjem dijelu ljestvice. Među 128 država u ovogodišnjem Global Innovation Indexu (GII) koje čine 97,9 posto svjetskoga gospodarstva Hrvatska je na 47. poziciji.
U odnosu na lani pali smo za sedam mjesta. No, na lanjskoj je listi bila 141 država. Od naših susjeda ove je godine bolje plasirana Slovenija na 32. i Mađarska na 33. poziciji. Iza Hrvatske je Crna Gora na 51. mjestu, Makedonija na 58., Srbija je 65., dok je Bosna i Hercegovina najlošija od država nastalih raspadom Jugoslavije, na 87. poziciji.
Globalni indeks inovativnosti je projekt Svjetske organizacije za zaštitu intelektualnog vlasništva (WIPO), Sveučilišta Cornell te poslovne škole Insead. U formiranju liste inovativnosti gospodarstava uzeto je obzir nekoliko područja, poput razvijenosti infrastrukture, stabilnosti institucija, tržišne i poslovne sofisticiranosti, kreativne proizvodnje te istraživanja. Hrvatska je najbolje plasirana u području stabilnosti institucija gdje je na 42. mjestu.
Najlošije stojimo u tržišnoj sofisticiranosti koja uključuje pristup kreditima, zaštitu investitora ili broj projekata financiranih rizičnim kapitalom. U tome je Hrvatska na 73. mjestu. Rezultat istraživanja ne čudi usporedimo li se sa zemljama iz okruženja i usporedivim gospodarstvima, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke.
– Inovativnost je ključna za mala gospodarstva poput našega, pogotovo što imamo skromnu i opadajuću radnu snagu i ne možemo konkurirati velikima u masovnoj proizvodnji. Inovativnost će u velikoj mjeri odrediti i kako će se gospodarstvo restrukturirati prema proizvodnji dobara i usluga veće dodane vrijednosti – ocijenio je Šantić i dodao da je i ovo istraživanje prepoznalo problem financiranja u početnoj fazi inovativnih projekata, kad ih treba pretvoriti u komercijalne.
Gledajući ukupnu listu, među 10 najinovativnijih čak ih je osam iz Europe. Na vrhu je Švicarska koja je “obranila” lanjsku titulu, a slijede Švedska i Velika Britanija. Od neeuropskih predstavnika među prvih 10 je SAD na 4. i Singapur na 6. mjestu.
Jedan od ključnih zaključaka ovogodišnjeg GII-a jest da je za rast inovativnosti zaslužan prekogranični priljev znanja i talenata. Izvješće naglašava da su prije 2009. izdvajanja za istraživanje i razvoj u svijetu godišnje rasla za sedam posto. No, od 2014. rastu samo za četiri posto, ponajviše zbog manjeg ulaganja rastućih država, prvenstveno Kine, te štednje u razvijenim zapadnim državama.
>> EU želi stroži nadzor usluga američkih tehnotvrtki
Kog to zanima??? Nikog ! Pune nam glavu ustašama i partizanima, najviše bi voljeli da rat još traje.