Nakon punih sedam godina duboke krize u građevinskom sektoru, lani je prvi put zabilježen rast obujma građevinskih aktivnosti. Više se gradi, pokazuje statistika, pa je u odnosu na 2015. lani obujam građevinskih radova narastao za 2,9 posto.
Povuklo ga je zgradarstvo koje je raslo 8,9 posto u godinu dana, a sektor niskogradnje tek čeka na oporavak. Radilo se najviše na novim zgradama na koje otpada 30 posto radnih sati u protekloj godini, ali puno je poslova bilo i na adaptacijama stanova i preuređenjima zgrada na koje je utrošeno 16 posto svih odrađenih sati u graditeljstvu tijekom 2016. godine.
Rezultati ipak daleko od 2007.
Pozitivne naznake za tekuću godinu najavljuje prosinac u kojem je odrađeno devet posto više poslova nego u istom mjesecu godinu prije, pri čemu se bilježio rast i na zgradama i na niskogradnji što se može pripisati boljem iskorištavanju novca iz fondova EU. Međutim, ovogodišnji rast nije doveo do općeg oporavka graditeljstva koje je potonulo toliko duboko da je gotovo prepolovljeno. Tako se u odnosu na 2008. godinu obujam građevinskih radova prepolovio. Da je tako pokazuju i rezultati najvećih građevinskih tvrtki koje su miljama daleko od pretkrizne 2007. godine. Dalekovod, Viadukt i Tehnika su u plusu, dok ostali grcaju u dugovima.
Dalekovod Grupa lani je imala 53,8 milijuna kuna čiste dobiti, ali su prihodi pali ispod milijardu kuna. Više od 78 posto prihoda ostvarili su izvan Hrvatske, a tekuću godinu obilježit će ugovori u Norveškoj i na projektu EU Dugo Selo – Križevci. Ostali građevinari koji su listani na Zagrebačkoj burzi neto su dobit držali oko milijun kuna. Ističe se tek rezultat Viadukta koji je tijekom 2016. povećao prihode, ali i dalje radi uglavnom s javnim tvrtkama. Ove godine namjeravaju se usmjeriti na privatne investitore, a priliku vide i u projektima zbrinjavanja otpada. Tehnika je izvukla godinu u plusu, ali je izgubila četvrtinu prihoda. Najavljuje da ima ugovorenih poslova od 670 milijuna kuna do 2019. godine, ali morat će pojačati ugovaranje poslova ako se nada zaradi većoj od 950.000 kuna, koliko su imali lani.
Energetska obnova zgrada
Institut IGH i Hidroelektra još posluju s visokim gubicima i niskim prihodima. Prilika građevinarima je izlazak u EU jer se u zemljama poput Španjolske i Njemačke događa građevinski bum. Ipak, konkurenciju će činiti i tvrtke iz zemalja poput Poljske i Mađarske u kojima nije došlo do oporavka domaćeg tržišta. Na domaćem tržištu će ponajviše posla biti u hotelskom sektoru i općenito investicijama u turizam, ali i na projektima energetske obnove zgrada i infrastrukturi financiranoj novcem EU.
>> U svibnju rokovi za završetak, ali hotele nema tko graditi
