Na natječaj za eksploataciju nafte i plina u Jadranu ponude je predalo šest velikih naftnih kompanija, a traže koncesiju na 15 istražnih polja. Za četrnaest polja nije bilo ponuditelja pa će na koncesionara morati pričekati drugi krug natječaja.
Odaziv je veći od očekivanja, a rezultati su u odnosu na natječaje koje su provele okolne zemlje znatno bolji. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji od početka vodi projekt istaknuo je da je zadovoljan rezultatom natječaja jer su ponude pristigle od eminentnih kompanija s najvišim ekološkim standardima.
Samostalna ponuda Ine
– Ovim će se projektom Hrvatska prometnuti u jednu od rijetkih zemalja Europe koja će izvoziti plin. Za nekoliko godina bit ćemo izvoznik plina i kao takvi neovisni te vrlo atraktivni energetski intenzivnim industrijama, a naši će građani imati jeftinije energente – kazao je Vrdoljak. Povjerenstvo koje će ocjenjivati ponude intenzivno će raditi od utorka do kraja ovog mjeseca, kada će i službeno potvrditi tko je dobio koncesiju, a do tada, kako je istaknula predsjednica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić, neće govoriti o imenima tvrtki koje su ponude poslale. Međutim, neslužbeno doznajemo da je Ina predala samostalnu ponudu, a u igri su navodno i američki div Exxon Mobile i francuski Total. Nagađa se i o ponudama Chevrona i Shella, koji je sam potvrdio interes. No za potvrdu informacije pričekat ćemo kraj mjeseca ili sredinu prosinca, kada će Vlada odlučiti tko će dobiti koncesiju.
– U jedan istražni prostor ulaže se 100 milijuna eura u pet godina, a u trenutku eksploatacije državi ide 55 posto prihoda, a ulagaču 45 posto – objasnila je Dorić. Na odluku o tome tko će dobiti koncesiju utjecat će razina ulaganja. Sve su ponude obvezujuće i popraćene su bankarskim garancijama. To znači da Hrvatska u slučaju da se obećana ulaganja ne ostvare može naplatiti bankarsku garanciju od tvrtki kojima je dala koncesiju. U ožujku će se otvoriti i drugi natječajni krug za preostalih 14 polja, a Dorić potvrđuje da su neke kompanije odlučile pričekati s ponudama jer nisu imale dovoljno vremena proučiti podatke.
Premijer Zoran Milanović o natječaju je govorio i prije otvaranja ponuda zbog otvorenog pitanja granice s Crnom Gorom. – Vidimo da se i Crna Gora ovih dana uključila i na Vladi povukla poteze markiranja područja za istraživanja koja po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu nisu njihova nego naša. To možemo shvatiti kao početak arbitraže između Crne Gore i nas, no ako je to tvrdi stav Crne Gore, onda će ga morati promijeniti jer, ako budu tvrdoglavi, otjerat će investitore – kazao je Milanović. Vrdoljak je pak uvjeren da će se pitanje granice riješiti bez ugrožavanja natječaja. Na otvaranje ovog natječaja u travnju, prisjetimo se, došlo je 40 naftaša, a 45 tvrtki prošlo je kroz “data room”. Dokumentaciju je otkupilo njih 18, čime je Agencija uprihodila oko 15 milijuna kuna.
Znatna ulaganja
U prvom tromjesečju 2015. potpisat će se ugovori, tada počinje faza istraživanja i gradnje platformi, a od 2019. trebala bi početi i eksploatacija. Do tada neće biti bitnijih prihoda za proračun, ali ulaganja će biti velika i u istražnoj fazi.
– Još neko vrijeme nećemo znati je li projekt zaista uspješan jer je istraživanje dugoročan proces. Mogu tek načelno reći da podržavam projekt i pokušaj da se razvije, ali i da uz pomoć tehnologije nešto što prije dvadeset godina nije bilo isplativo bušiti danas može biti komercijalno – kazao je plinski stručnjak Miljenko Šunjić. Podsjetimo, Ministarstvo gospodarstva u manje od godinu i pol pripremilo je Zakon o ugljikovodicima, otvorena je agencija te je proveden prvi ciklus natječaja koji bi mogao promijeniti gospodarsku sliku Hrvatske.
>>Bušiti u Jadranu žele Exxon Mobil, Shell, Total, Enel, Chevron, Ina...
>>Vrdoljak: Šansu ne smijemo propustiti. Znanje ćemo moći izvesti u regiju
"Hrvatska bi ovim projektom mogla postati jedna od rijetkih europskih zemalja koja će izvoziti plin, što znači da ćemo biti energetski neovisni, atraktivni za energetsko intenzivne industrije i da će građani i domaći poduzetnici plaćati bitno nižu cijenu energije. " Ajd, pa nije još prvi travanj. Da ne znam gdje živim, još bih možda i povjerovao ovoj izjavi. Ali, budući da znam gdje živim, mogu samo reći: MUAHAHAHAHAHAHA, ajd ne peri, majketi...