S ciljem poticanja decentralizacije i jačanja uloge županija u organizaciji Poslovnog dnevnika i Hrvatske zajednice županije (HZŽ) jučer je održan okrugli stol na temu razvoja lokalne zajednice uz pomoć fondova EU i osnažene poljoprivrede. Kako je istaknuo ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, kvalitetan razvoj ruralnih područja nezamisliv je bez sredstava fondova EU.
2,4 mlrd. eura do 2020.
– Do 2020. imamo na raspolaganju 2,4 milijarde eura, a dosad je povučeno premalo. Drugi je ključan faktor decentralizacija sustava. Donošenje odluka i upravljanje resursima treba spustiti na razinu regionalne samouprave – kazao je ministar. Takvo mišljenje dijeli i predsjednik HZŽ-a i šibensko-kninski župan Goran Pauk.
– Tek bi funkcionalna i fiskalna decentralizacija generirale znatne uštede i poboljšale investicijsku klimu, a najbolje bi se provela u okvirima sadašnjeg županijskog sustava – poručio je Pauk. Set dosad provedenih promjena, ali i onih koje će tek uslijediti iz Programa ruralnog razvoja, predstavio je Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede. Iako bi 2017. mogla biti godina izazova, RH na raspolaganju ima 3,5 milijardi kuna.
– Novca je više nego dovoljno, a dosad je učinjeno vrlo malo. Primjer dobre prakse je podatak o 54 od 55 prijavljenih LAG-ova koji su krajem prošle godine dobili 441 milijun kuna – napomenuo je ministar Tolušić.
Župan Međimurske županije Matija Posavec ističe da je velika prepreka i neujednačen regionalni razvoj.
– Poljoprivrednici ne traže milostinju, već šansu da im se osigura tržište. Nelogičan je podatak da je naša zemlja u 25 godina izgubila polovicu poljoprivrednog zemljišta, dok paralelno s tim zemlje oko nas svoj razvitak temelje upravo na poljoprivredi – dodao je Posavec.
No, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić smatra da nasumično povlačenje novca iz fondova EU nije rješenje, već ulaganje u strateške poljoprivredne grane. Željku Kraljičku, zamjeniku župana Osječko-baranjske županije, prioritet su održivost proizvodnje i unapređenje tehnološke konkurentnosti.
Problem i infrastruktura
– Fokusirali smo se na šumarstvo i jedna smo od županija koja najizdašnije podupire razvoj lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) još od 2008. U skladu s time, odobreni su nam i značajni iznosi, no kad bismo imali veću ovlast i shodno tome financijska sredstva, bili bismo i bolji – rekao je Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko–goranske županije.
Željka Kolara, župana Krapinsko-zagorske županije, zabrinjava i što su plaće najmanje na sjeverozapadu zemlje, gdje se najviše proizvodi, i to “jer smo najcentraliziranija država u Europi nakon Grčke i Portugala“. Juraj Ivanković, glavni savjetnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, ističe da je cilj da udio fondova EU u javnim investicijama dosegne 80% i da čini 6-7% BDP-a.
Na panel-diskusiji “EU fondovi iz perspektive regionalne samouprave – primjeri dobre prakse”, Juraj Ivanković drži da ključan problem u povlačenju novca iz fondova EU nije komplicirana procedura, nego imovinskopravna pitanja i pitanje nadležnosti, kao i problem infrastrukture.
– Nismo tako specifični da ne možemo kopirati tuđe prakse, sve je već izmišljeno. Moramo definirati prioritete, koncentrirati ljude i sredstva – poručio je pak istarski župan Valter Flego.
>> Tolušić: Razvoj ruralnih područja nezamisliv je bez fondova EU, dosad je povučeno premalo
>> Kako ubrzati ruralni razvoj? Decentralizacijom
Samo bez regija, eventualno jednu zupaniju manje.