Deficit proračuna na 15.prosinac iznosio je 13,1 milijardu kuna, potvrdio je ministar financija Boris Lalovac. Time je korak bliže ostvarenju svoga plana po kojem bi se deficit snizio na svega 12,5 milijardi kuna do kraja godine, odnosno za tri milijarde kuna u odnosu na proračunski plan. Deficit će ostati u trenutnim okvirima do kraja godine.
– Deficit proračuna dosegnuo je 13,1 milijardu kuna, ali do kraja mjeseca očekujem još oko 200 milijuna kuna neplaniranih ušteda na plaćama – kazao je ministar Lalovac. Kako doznajemo do sredine mjeseca u državnu blagajnu pristiglo je 4,7 milijardi kuna, a u istom je periodu potrošeno 7,7 milijardi kuna. Time je stvoren deficit od 3 milijarde kuna. Ipak mirovine i plaće su isplaćene pa do kraja mjeseca neće biti bitnijih rashoda, a upravo drugi dio mjeseca vrijeme je kada se uplaćuju doprinosi i PDV čiji najviši iznosi ‘legnu’ na račun državne riznice zadnja dva dana u mjesecu. U Ministarstvu financija računaju da će do kraja godine potrošiti još oko tri milijarde kuna, a u planu je da će uprihoditi minimalno 4,5 milijardi kuna. Ako su dobro planirali, deficit bi se trebao dodatno smanjiti. Provjerava se svaki račun kako bi se spriječilo ministre da povećaju deficit troškovima poput kupovanja namještaja ili nepotrebnim putovanjima. Ne toleriraju se ni isplate vanjskim suradnicima, ali poštovat će se zakon i svaki račun bit će podmiren, ističu izvori iz Ministarstva.
Rezati za 12 milijardi kuna
– Rebalans je učinjen prije mjesec dana. Ako sada ministar misli da postoje rashodi koje se može ukinuti, onda mislim da je jako loše i nekvalitetno radio rebalans. Isto tako deficit je godišnji pokazatelj i u njega ulaze ne samo plaćeni iznosi već treba pribrojiti i sve iznose koji su potrošeni, a još nisu plaćeni, što je slučaj s izdacima u zdravstvu – rekla je Martina Dalić komentirajući nove trendove u javnim financijama na predstavljanju preporuka Svjetske banke kako ubrzati oporavak Hrvatske. A računica Svjetske banke pokazuje da su za održanje stabilnosti Hrvatskoj potrebne godišnje uštede od 4 postotna boda BBP-a.
– Prilagodbom bi se otvorio i fiskalni prostor od 1,8 postotnih bodova BDP-a godišnje za učinkovito korištenje sredstava iz EU fondova – naglasila je glavna ekonomistica banke Sanja Madžarević Šujster. To znači da bi država morala uštedjeti čak 12 milijardi kuna u srednjem roku. Ako Lalovac uspije u svom naumu, odnosno ako smanji planirani deficit za čak tri milijarde kuna do kraja godine, napravit će korak u smjeru kojeg preporučuje Svjetska banka.
U financijskoj instituciji napominju i da bi trebalo rezati rashode naročito na socijalnim transferima i masi plaća u javnom sektoru, a prihode povećavati kroz direktne poreze kao što su porez na imovinu, odnosno oporezivanje kapitalne dobiti ili nekretnina. Svjetska banka preporučuje da se smanji opterećenje na rad, ali i da se ukloni veliki broj poreznih izuzeća kućanstvima i poduzetnicima. Vlada u predizbornoj godini vjerojatno neće rezati olakšice u poreznom sustavu, ali porezi koje Svjetska banka preporučuje čekaju nas u 2016. Uz sve apetite državnog proračuna hitno treba pronaći i 500 milijuna kuna za Hrvatsku poštansku banku kojoj je nužna kapitalna injekcija.
Privatizacija HPB-a?
Nakon neuspjelog izdanja obveznica, Hrvatska poštanska banka ide u restrukturiranje uz asistenciju države.
– Nova uprava pokušala je prikupiti kapital a da ne opterećuje državni proračun, no nije naišla na zainteresiranost tržišta i sad mora s DAB-om zajedno krenuti prema Europskoj komisiji jer ne možemo samo tako dati novac budući da se radi o potpori – rekao je Lalovac. Prema njegovim riječima, HPB će u idućih mjesec i pol napraviti restrukturiranje, predložiti Komisiji reduciranje troškova te smanjiti dio svojih aktivnosti. Ako EK odobri plan država će dokapitalizirati HPB, pri čemu će se još odlučiti u kojem omjeru DAB, a u kojem Ministarstvo financija.
– Idemo prvo stabilizirati banku, a onda su tu međunarodne institucije kao što je EBRD koji ju već dulje vrijeme gleda – odgovor je Lalovca na pitanje hoće li se HPB uskoro privatizirati.
>>Lalovac zaključao državnu riznicu i provjerava račune
Znači deficit "samo" u iznosu 70% visine koncesije za 40 godina naplate cestarine najljepšom autocestom u europi...