Hrvatska nije popravila makroekonomsku situaciju i stabilnost javnih financija pa je na početku novog europskog semestra, razdoblja u kojem Europska unija ocjenjuje provedbi dogovorenih reformi, svrstana među skupinu zemalja za koje je potrebno provesti dubinsku analizu. Već je sada jasno da ostajemo u proceduri prekomjernog deficita, ali prema najavama iz Komisije – i u proceduri makroekonomskih neravnoteža. Iako smo postigli rast za koji se pretpostavlja da će u trećem tromjesečju iznositi više od 2 posto BDP-a, Europska komisija ne posustaje i od Hrvatske traži reforme kako bi se riješio problem velikog deficita proračuna. Detaljno stanje bit će poznato tek u veljači 2016. kada se objavi dubinska analiza, ali i po indikatorima koje je Europska komisija objavila vidljivo je da Hrvatska stoji loše u šest područja, pri čemu su visina javnog duga i stopa nezaposlenosti te rast nezaposlenosti među dugotrajno nezaposlenima i mladima najistaknutiji problemi.
Javni dug problem je za još 16 zemalja Europske unije jer premašuje udio od 60 posto BDP-a, ali Hrvatska među novim članicama EU ima daleko najveći javni dug. Problem je to veći jer javni dug konstantno raste i tempo rasta se ne usporava. I privatni dug na granici je održivosti jer se popeo na razinu od 120 posto BDP-a iako su Hrvati daleko manje zaduženi od Iraca koji imaju najveći privatni dug u Europi i duguju 263 posto BDP-a. Da će ocjene u veljači biti stroge, može se očekivati i zato što Hrvatska nije provela većinu preporuka koje su u svibnju stigle iz Komisije. Tada se od Hrvatske tražilo da neodgodivo smanji deficit već u 2016. uvodeći porez na nekretnine, što očigledno nije napravljeno, a među šest preporuka bio je i zahtjev da se smanji fragmentacija i preklapanje između razina središnje i lokalne vlasti te profesionalizira javna poduzeća, što je ostalo u domeni obećanja, ali nije i provedeno. Smanjena su parafiskalna davanja te su uvedeni stroži kriteriji za odlazak u raniju mirovinu, čime je ispunjen dio preporuka.
Dok se Hrvatska brine o preporukama Europske komisije i ocjenama koje će doći iz Bruxellesa, ostale članice ne posustaju u svom zahtjevu da nametnu blaže kriterije u definiciji prihvatljivog deficita. Kao argument uzimaju troškove i ekonomsko stanje nastalo izbjegličkom krizom.
>> Najveći rast BDP-a od 2008., no 2016. mogao bi ga kočiti terorizam u Europi
