Postaje sve jasnije da vlada Zorana Milanovića nastavlja slijed neodlučnih i nesnalažljivih vlada koje ne znaju povući odlučne poteze koji će donijeti dugoročno održivi gospodarski rast te tako podići opći životni standard – smanjiti nezaposlenost, povećati plaće i mirovine, iskorijeniti siromaštvo, poboljšati zdravstveni i obrazovni sustav...
Nažalost, do tih ciljeva ne mogu doći oni koji nisu dobro opremljeni suvremenim znanjima o upravljanju općim društvenim procesima i posebno ekonomijom. Tu nestručnjaci i puki politički oportunisti nemaju šanse.
No, kako upravo takvi pretežito tvore domaći politički soj, ostala je tek nada da će hrvatski građani pronaći način da pomognu sami sebi. Evo 10 savjeta kako:
1. REŽIMO RASHODE
Bolje kućno planiranje
Jedan je od ključnih problema ove vlade nedostatak znanja i volje za rezanje na rashodnoj strani. Tvrde da više nemaju što, a zapravo su poput kirurga koji pomalo mrcvari inficiranu ranu umjesto da napravi odlučan rez. Mnogo kućanstava u Hrvatskoj svojim primjerom Vladi svaki dan dokazuju da se rashodi snalažljivošću, fanatičnom disciplinom i dobrim planiranjem mogu rezati do razina koja su mnogima bile nezamislive prije krize. Ako shvatite da je držanje rashoda ispod razine prihoda put u sigurnost, onda si nećete, kao Vlada, “dobrim namjerama” krčiti put u – financijski pakao.
2. DIŽIMO PRIHODE
Nismo svi za štednju
Iako je jasno da je držanje rashoda ispod razine prihoda osnovni preduvjet stabilnosti svake tvrtke, pa tako i kućanstva, ključ uspjeh leži povećanju prihoda. Uostalom, biti štediša je, prema nekim teorijama, pitanje osobnog psihoprofila. Ako imate posao, uvijek tražite bolji. Ako vam postojeći prihodi ne osiguravaju pokrivanje rashoda, tražite dodatne honorarne, povremene izvore prihoda. Svatko može ponuditi nešto – od ekomrkve do novog programskog koda. Uza sve kognitivne, psihološke i fizičke mane, uvijek možemo – raditi više.
3. OPREZNO, OPREZNO
Ključna su ulaganja
Baš kao što države upadaju u najveće pogreške krivim odlukama o strateškim potezima, kućanstva također često ključne pogreške čine kod donošenja najbitnijih odluka o kupnji. Vjerojatno su svima poznate priče o ljudima koji su kupili stan uz previše rizičan kredit na nezahvalnoj lokaciji na vrhuncu manije rasta cijena. Isto tako, vjerojatno svatko zna nekoga tko se u krivom trenutku zaletio s odlukom o uvozu preskupog cestovnog ljepotana uz astronomske rate. Najčešće vam budućnost neće pružiti priliku da ispravljate ključne investicijske pogreške. Nemojte ih činiti.
4. SAMO HRABRO
Idite u privatni biznis
Jedan od ključnih razloga zašto je zemlja u krizi krije se u tome što Vlada ne zna osigurati prijateljsko okružje za razvoj privatnog poduzetništva koje se u posljednjih 150 godina dokazalo kao jedini istinski nositelj održivog rasta i blagostanja. A Hrvatska je zemlja s najmanje poduzetničkih pokušaja u Europi. Bankrot u biznisu nije nikakva sramota, ne pokušati je pak put u gospodarsku eutanaziju. Prkosimo zato Vladi pokušajima, pa makar i neuspješnima! Na jedan uspješan start-up zaista mora doći 10 loših.
5. OBRAZUJMO SE
Stop ignorantima
Politološka istraživanja pokazala su da, kako gdje, biračko tijelo predstavlja 20-40 posto potpunih neznalica o vrlo jednostavnim pitanjima. Usto, istraživanja pokazuju da čak i birači koji se zaista brinu o ishodima pojedinih političkih bitaka nemaju inicijativu da steknu dovoljno znanja za donošenje informirane odluke. Imamo, dakle, vlast kakvu zaslužujemo. Obrazujmo i promijenimo sebe, pa ćemo promijeniti i njih.
6. ULOŽITE U ISKUSTVO
Stvari nas ne obogaćuju
Istraživanja o stavovima starijih uče nas da tek s godinama prepoznajemo da nas više ispunjavaju investiranja (vremena, energije, novca) u razna iskustva (odnose, znanje) nego u materijalne stvari!
7. NOVAC NIJE SREĆA
Važan je do neke mjere
Istraživanja su pokazala da razina sreće raste samo do određenih iznosa. Nakon toga navikavate se imati sve više i željeti sve više bez dodatne ugode. U Sjedinjenim Američkim Državama godišnji prag iznad kojeg se ne povećava opće zadovoljstvo životom je 75.000 dolara. Treba li nama manje ili više?
8. PRVO PLATI
S dugom nema uživanja
Bihevioralna znanost pokazala je da ne cijenimo svaki novac jednako. Ušteđevinu ćemo, primjerice, puno teže potrošiti nego neku darovnicu ili minus na tekućem. To se zove diskontiranjem buduće vrijednosti novca.
A psiholozi-istraživači tvrde da ćemo biti puno sretniji ako zaista unaprijed platimo, pa onda uživamo u plaćenom. Odgode i dugovi, jednostavno, ne usrećuju i ne rasterećuju. E kad bi Zorani Milanovići shvatili da bi bili najsretniji kad bi sve plaćali neposuđenim unaprijed!
9. REFERENDUM
Niži porez na dohodak
Možemo svi nešto brbljati o višim ili nižim porezima, ali hrvatski je porez na dohodak neodrživ. Uništava zadnje ostatke srednjeg sloja i onemogućava akumuliranje bilo kakvih ušteda koje bi omogućile male privatne investicije. Izborimo referendum na kojem ćemo reći ne toj pljački. To je jedini način da zaista natjeramo odgovorne na rezove broja lokalne birokracije, od koje trećina uopće nije potrebna, a koja poput krvopije siše naš porez na dohodak.
"Idite u privatni biznis" :) To baš i nije dobar savjet za pomoć si (u Hrvatskoj). Otvaranje biznisa ne samo da će iskidat živce, već kad krenu plaćanja knjigovođi, državi za prireze, poreze i čudnovate namete, vrlo brzo se nađetee u dugovima. NE otvarati privatni biznis ni pod razno, osim ako niste 99.99% sigurni da imate osigurano tržište i kupce KOJI PLAĆAJU!