Gastronomija, dobra hrana, dobro vino, ulje, autohtoni proizvodi... Sve je to, uključujući kuharske zvijezde, roba koja se dobro prodaje. Manje je važno kuha li netko od trenutačnih kuharskih zvijezda zaista dobro, a više da zauzima mjesto “u televizorima”.
– No, i u tome se ipak našlo i nešto dobro. Poraslo je zanimanje mladih za kuharsko zanimanje. Ne značajno, ali jest – kaže Stanislav Poropat, stručni učitelj kuharstva i predavač u porečkoj Turističkoj školi “Antun Štifanić”. – Još je riječ o skromnim brojkama, samo 24 učenika na godinu, a trogodišnje školovanje završi ih 80 posto. No, ni interes svih za razvoj u tom zvanju nije isti. Dvadesetak posto su istinski talenti i žele učiti, a ostali biraju kuharstvo jer računaju s tim da će brzo naći siguran posao – kaže Poropat. A posla bi za kuhare, da ih je i više, bilo napretek kada bi se Hrvatska ozbiljno pozabavila pokušajima da se brendira kao gastronomska destinacija.
– Zemlja smo s prebogatom i raznolikom gastronomskom tradicijom – od uzgoja do pripreme hrane – ali kaskamo u prezentaciji onoga što imamo. Posljednjih je godina napravljen pomak, doduše skroman, no još smo miljama udaljeni od susjeda, Austrije, Italije, pa čak i Slovenije, kojima je gastronomija važna stavka u turističkom kolaču. Pogledajte koliko je truda i vremena uloženo u brendiranje istarskog pršuta i zaštitu njegove autohtonosti a da, zabrinjavajuće je, gotovo i nema ozbiljnog uzgajivača svinja u Istri.
>>Hranio se 60 dana samo 'zdravom' hranom punom šećera – evo što mu se dogodilo!
>>6 od 10 žena priznaje: Udebljamo se u hladnim mjesecima i to zbog ovog
