Europska unija u suradnji sa zemljama članicama stvorila je poseban regulatorni okvir za razvoj socijalnih prava kako bi na najmanju moguću mjeru svela socijalnu isključenost. Otvorenom metodom koordinacije, zajedničkim ciljevima i indikatorima poseban odbor za socijalnu zaštitu usmjerava socijalnu politiku k smanjenju socijalne isključenosti u EU. Prioriteti su definirani zajedničkim memorandumom o inkluziji, a obuhvaćaju socijalnu zaštitu, zdravstvo i mirovine. Obiteljske potpore, odnosno socijalna prava građana po osnovi rođenja djeteta i skrbi o njemu obuhvaćaju sustav socijalne zaštite u EU.
Majčinstvo, odnosno očinstvo, ima različite pogodnosti u zemljama članicama EU i može se reći da je općenito fleksibilnije i dinamičnije, iako znatno kraće nego u Hrvatskoj. Roditeljski dopust ima cilj olakšati roditeljima usklađivanje roditeljskih radnih obveza, uzimajući u obzir sve veću raznolikost obiteljskih struktura i istovremeno poštujući nacionalno pravo i kolektivne ugovore. Zaposlene majke i očevi imaju pojedinačno pravo na roditeljski dopust na temelju rođenja ili posvojenja djeteta kako bi se o tom djetetu brinuli do njegove određene dobi, a najkasnije do osme godine života, što definiraju države članice i/ili socijalni partneri.
Ipak, većina zemalja ograničava uzimanje dopusta do djetetove pete godine. Dopust za skrb o djetetu u većini zemalja mogu kombinirati majka i otac te pri tome biti fleksibilni, odnosno dopust ne mora biti u kontinuitetu.
Dopust se dodjeljuje na razdoblje od najmanje četiri mjeseca, a radi promicanja jednakih mogućnosti i ravnopravnog postupanja prema muškarcima i ženama u načelu predviđa da ne bude prenosiv. Države članice na nacionalnoj razini putem svoga zakonodavstva i/ili kroz kolektivne ugovore, uzimajući u obzir postojeća rješenja o dopustu, propisuju načine za primjenu neprenosivog razdoblja. Kako bi se oba roditelja potaknulo na ravnopravnije uzimanje dopusta, treba predvidjeti da barem jedan od četiri mjeseca bude neprenosiv. Moguće je koristiti i rad na pola radnog vremena kao i rad od kuće. Na kraju dopusta korisnici imaju pravo vratiti se na isto radno mjesto, a ako to nije moguće, treba im ponuditi drugo odgovarajuće radno mjesto sukladno njihovim kvalifikacijama i kompetencijama. Smatra se da su koristi za majčinstvo i one koje se odnose na uobičajeno zdravstveno osiguranje, odnosno bolničko liječenje neposredno prije, tijekom i nakon rođenja.
Uobičajeno vrijeme trajanja porodiljnog dopusta iznosi 14 mjeseci u Njemačkoj, od 14 do 18 mjeseci u većini zemalja (Austrija, Belgija, Danska, Španjolska, Francuska, Poljska, Slovenija…) te više od 18 mjeseci u zemljama poput Češke, Bugarske, Mađarske, Finske, Slovačke…
Zamjenski prihod zaposlenih žena za vrijeme rodiljskog dopusta iznosi od 70% prosjeka plaće u, primjerice, Mađarskoj, Švedskoj, Italiji, do 100% u Austriji, Njemačkoj, Belgiji, Danskoj…
Različite su i razine zamjenskih prihoda ovisno o statusu žene. Zaposlene žene, pa i one koje primaju naknadu iz osiguranja za vrijeme nezaposlenosti, imaju pravo na rodiljsku naknadu koja ide na teret poslodavca za vrijeme kada im nije dopušteno raditi (u Austriji, npr., to je 8 tjedana prije i poslije porođaja). U Austriji se rodiljska naknada izračunava na temelju prosječne plaće za 3 mjeseca u prethodnoj godini, a žene koje dobrovoljno uplaćuju zdravstveno osiguranje, ali imaju zaradu ispod obveznog osiguranja, imaju pravo na dnevnu naknadu od 7,91 eura (podatak iz 2010. godine). Samozaposlene žene imaju pravo na paušalnu naknadu. U Velikoj Britaniji ima više razina naknada za rođenje djeteta. Većina zaposlenih trudnica ima pravo na zakonsku naknadu od poslodavca, i to do 39 tjedana, odnosno najranije 11 tjedana prije planiranog porođaja.
Žene koje ne ispunjavaju uvjete za zakonski osiguranu naknadu (samozaposlene ili zaposlene u razdoblju od najmanje 26 tjedana), mogu ostvariti pravo na naknadu sa zavoda za zapošljavanje također do 39 tjedana i ona iznosi oko 30 GBP, ako je žena u određenom radno aktivnom razdoblju toliko i zarađivala.
Očevi nakon rođenja djeteta također imaju pravo na naknade pod određenim uvjetima koji se odnose na određene razdoblje rada u istog poslodavca. Napredak u korištenju roditeljskih dopusta, posebno u sektoru malog poduzetništva i samozaposlenih žena, očit je od 2010. godine uvođenjem mogućnosti dobrovoljnog osiguranja i izmjenom osnovne direktive EU, a time je poboljšana socijalna zaštita i prava milijuna žena na tržištu rada kao i jačanje ženskog poduzetništva.
