navigacija EUčionica
Naslovnica specijala Specijal: EUčionica
Pitanja tjedna

Mogu li hrvatski umirovljenici tražiti posao u zemljama EU?

Odgovaramo na pitanja čitatelja vezana uz ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju

Mogu li hrvatski umirovljenici tražiti posao u zemljama EU?

Foto: Pixsell

PITANJE:

Željko: Mogu li hrvatski umirovljenici tražiti posao u EU (npr. u Njemačkoj, Švicarskoj ili u Austriji)? Ako da, pod kojim uvjetima i na koji način ?

 

ODGOVOR:

Što se tiče Njemačke i Austrije, one su za sve hrvatske radnike ograničile zapošljavanje, osim ako nije riječ o određenim profesijama. Švicarska koja nije članica EU prima određeni broj radnika iz EU, ali postoje također određena ograničenja. Načelno, sudeći po našem nacionalnom zakonodavstvu i umirovljenici mogu raditi određeni broj sati godišnje, ali to ovisi o nacionalnoj regulativi. Najbolje što možete učiniti je kontaktirati Veleposlanstva navedenih zemalja u Hrvatskoj i onda direktno vidjeti u odnosu na vašu profesiju postoji li u određenoj zemlji interes za zapošljavanjem vašeg obrazovnog profila.

 

PITANJE:

Ljiljana: Ukoliko osoba sa državljanstvom Šri Lanke uđe u bračnu zajednicu sa Hrvaticom (nakon što Hrvatska uđe u EU), kako ide procedura oko dobivanja papira? Konkretno, da li suprug može dobiti hrvatsko državljanstvo, prebivalište i sl.?

 

ODGOVOR:

Detaljne informacije o stjecanju hrvatskog državljanstva dostupne su na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova RH: http://www.mup.hr/39.aspx.

Tamo se između ostalog navodi (Zakon o hrvatskom državljanstvu čl. 10.) da stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom može steći hrvatsko državljanstvo ako mu je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, te ako se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj. Prema odredbi članka 92. Zakona o strancima, stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak.

 

PITANJE:

Mario: U kojim zemljama Europske unije možemo slobodno raditi nakon ulaska u EU, a koje su zemlje uvele ograničenja?

 

ODGOVOR:

Ograničenje zapošljavanja za sada u periodu od 2 godine (s mogućnošću produženja na još dodatne tri ili pet godina) uvele su: Francuska, Njemačka, Grčka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg i Malta. Tržište rada otvorili su: Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija, Litva i Latvija. Za sada se još ne zna što će odlučiti Italija i Bugarska. Radne dozvole trebati će i za zapošljavanje u Norveškoj i Švicarskoj kao državama Europskog ekonomskog prostora.

 

PITANJE:

Jurko: Živim u Austriji i ističe mi viza 07.07.2013. Moram li produžiti vizu ili mi neće više trebati?

 

ODGOVOR:

S obzirom na slobodu kretanja unutar Europske unije, države članice međusobno ne zahtijevaju pribavljanje viza. K tome, već duži niz godina Hrvatska nema vizni režim niti s jednom državom članicom EU. Stoga zaključujem da je vaša viza ujedno omogućavala i rad. S obzirom da je Austrija jedna od država EU koja je nakon 01. srpnja uvela tranzicijska razdoblja za kretanje hrvatskih radnika, trebati će vam radna dozvola.

 

PITANJE:

Anna: Imam zaručnika koji je Tunižanin i uredno dobiva vize za dolazak u Hrvatsku. Zanima me da li nakon 01.07.2013. s vizom koju dobije u našoj ambasadi ima slobodu kretanja na području EU ili mu je i dalje potrebna viza za svaku državu posebno?

 

ODGOVOR:

1. srpnja 2013. Republika Hrvatska je postala članicom Europske unije. Tijekom usklađivanja zakonodavstva usklađen je hrvatski vizni sustav s onim EU. Dakle, ako su državljani određene treće države na listi EU naša država također mora zahtijevati prethodno pribavljanje viza.

Ulazak u EU ujedno ne predstavlja članstvo u Schengenskom sustavu. Nakon što postane članica Schengena, naša će država, uz zadovoljenje određenih uvjeta od strane podnositelja i po propisanom postupku, moći izdavati tzv. schengenske jedinstvene vize („C“ vize), koje vrijede za čitav Schengenski prostor. Za više obavijesti o vizama može se vidjeti na web stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova: http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/vize/pregled-viznog-sustava0/.

 

PITANJE:

Edi: Moj rođak ima dvojno državljanstvo, makedonsko i hrvatsko, i tražio je azil u Švedskoj s makedonskim dokumentima, ali su mu Šveđani odbili azil, vratili ga u Makedoniju i dali su mu zabranu ulaska od dvije godine u Švedsku i EU. Molim vas recite mi nakon ulaska Hrvatske u EU, hoći li ova osoba moći ući, boraviti i raditi u EU i da li se ova zabrana odnosi samo za Švedsku ili cijelu EU?

 

ODGOVOR:

Podaci o državljanstvu i osobni podaci čine identitet određene osobe. Ovdje možemo govoriti o dva identiteta; jednom na osnovi hrvatskog, a drugom na osnovi makedonskog državljanstva. Ta dva identiteta ne moraju biti stavljena u vezu, osim ako za to ne postoje posebni sigurnosni razlozi. Dakle, u slučaju korištenja hrvatske putovnice zabrana ulaska u Švedsku i u Europsku uniju se ne bi mogla primijeniti. Međutim, u određenim slučajevima, premda relativno rijetkim, moguće je prisilno udaljenje državljana države članice EU iz druge države članice.

 

PITANJE:

Alma: Zanima me da li će se zakon za trudnička prava mjenjati? Naročito, za trudnice koje nemaju hrvatsko državljanstvo.

 

ODGOVOR:

U pitanju nije precizno iskazano za koje se pravo interesirate, pravo na porodiljno odsustvo, porodiljnu naknadu ili nešto drugo. U svakom slučaju ovo pitanje spada u područje socijalnih prava, a ona u prvom redu ovise o nacionalnim politikama pojedinih članica. Na drugi dio Vašeg pitanja, vezan za prava trudnica koje nemaju hrvatsko državljanstvo, je još teže odgovoriti precizno jer nema informacije o tom koje državljanstvo sada imate, neke druge članice EU ili ne.

 

PITANJE:

Brask: Državljanka sam EU, tj. Nizozemske.. U mirovini sam i želim živjeti u Hrvatskoj, zanima me koji su uvjeti (suvlasnik sam stana)?

 

ODGOVOR:

U EU postoje 3 modaliteta boravka/preseljenja u drugu državu. Svakako, najbolje bi bilo pogledati to na stranicama Europske unije gdje ćete pronaći detaljne informacije o svakom od njih, a dostupno je i na Nizozemskom jeziku.

 

PITANJE

 Mara: Zanima me da li ulaskom Hrvatske u EU mogu voziti auto njemačke registracije uz punomoć, pošto nemam boravak u Njemačkoj?

 

ODGOVOR:

Ovdje nedostaje informacija tko je vlasnik automobila, ali bi se moglo pretpostaviti po vašem pitanju kako je automobil vlasništvo neke druge osobe, koja je njemački državljanin. U tom slučaju važi sustav punomoći, koja bi morala biti na hrvatskom jeziku jer je za pretpostaviti kako prometni policajci koji vas mogu zaustaviti ne moraju znati sve jezike zemlje EU.

 

PITANJE:

Dejan: Pošto živim u BiH, a državljanin sam i RH (posjedujem hrvatsku putovnicu i domovnicu), zanima me kakav je odnos EU prema građanima HR koje žive izvan matične države. Konkretno, planiram nastavak jednog dijela studija u Austriji pa me stoga interesira tretiranje građana koji posjeduju dvojno državljanstvo u tom segmentu. Da li imam prava na određene povlastice prilikom upisa i administrativnih procedura?

 

ODGOVOR:

Obzirom da imate hrvatsko državljanstvo trebali biste imati sva prava kao i svi drugi hrvatski državljani, odnosno kao i državljani te zemlje članice, u vašem slučaju Austrije u kojoj želite nastaviti svoj studij.

 

PITANJE:

Pehar: Da li će nakon ulaska Hrvatske u EU malodobnom, odnosno tek rođenom djetetu u osmom mjesecu biti potrebna putovnica za odlazak u Italiju i obrnuto? Ili će se moći ići nekim drugim dokumentom, ako da kojim?

 

ODGOVOR:

 Nakon 01. srpnja 2013. svi hrvatski državljani mogu putovati u zemlje EU s osobnom iskaznicom ili putovnicom. Osobna iskaznica mora biti izdana nakon 1. siječnja 2003. Ukoliko se putuje u zemlje Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku za prelazak granice će biti potrebna putovnica. Malodobno dijete, nakon 01.07.2013., također može prijeći granicu s osobnom iskaznicom ili putovnicom.

 

PITANJE:

Vemmi: Molio bih da mi odgovorite kolika je godišnja potrošnja mlijeka u Hrvatskoj te koliku su godišnju kvotu ispregovarali naši pregovarači? Da li odobrena godišnja kvota proizvodnje mlijeka zadovoljava domaće potrebe bez uvoza?

 

ODGOVOR:

Republika Hrvatska je od 1. travnja 2012. godine započela s primjenom sustava mliječnih kvota. Do 21. ožujka 2015. dozvoljena proizvodna mliječna kvota iznosi 765 milijuna kg (1000 l=1030 kg).

Europska komisija je kod pregovora za mliječnu kvotu kao referentno razdoblje uzela u obzir samo 2007. godinu u kojoj je ostvarena rekordna isporuka od 673 milijuna kilograma mlijeka, a 77 milijuna je stavljeno na tržište putem izravne prodaje. Na tu ukupnu količinu od 750 milijuna kg mlijeka Hrvatska je tražila i Europska komisija prihvatila jednokratno povećanje od 2%, što je na kraju rezultirao s ukupnom dozvoljenom proizvodnom kvotom od 765 milijuna kg mlijeka.

Nacionalna mliječna kvota dijeli se na nacionalnu pričuvu, kvotu za isporuku mlijeka i kvotu za izravnu prodaju mlijeka. Nacionalna mliječna kvota raspodjeljuje se izravno proizvođačima kao individualna kvota za isporuku mlijeka (individualna kvota A) i individualna kvota za izravnu prodaju mlijeka (individualna kvota B).

Potrebe za mlijekom u Hrvatskoj su, prema procjenama izloženima na Prvoj Međunarodnoj konferenciji o budućnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, 2011., oko 1 milijardu litara na godinu. Za usporedbu, isporuka mljekarama u 2011. je iznosila oko 608 milijuna litara (oko 626 milijuna kg). Na istoj konferenciji izložen je podatak da Hrvatska treba uvesti 40% da bi zadovoljila spomenute potrebe.

Međutim, temeljem izračuna prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je mlijekom i mliječnim proizvodima samodostatna u iznosu oko 90%, zavisi od godine. Dakle, prema tim podacima, domaća potrošnja premašuje domaću proizvodnju za oko 10%. Potrebe, za razliku od potrošnje, su procjene koje uzimaju u obzir ono što je potrebno čovjekovom organizmu, a ne ono što se zaista troši.

No, istina je da trenutna domaća proizvodnja ne zadovoljava domaću potrošnju niti potrebe bez uvoza, niti dostiže odobrenu proizvodnu kvotu. Također, službeni podaci o uvozu i izvozu svih sirovina koje obavljaju mljekare, a vodi ih Državni zavod za statistiku, zaštićeni su u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09. i 59/12.).

Isto tako, treba imati na umu da se u Europskoj uniji mijenjaju pravila Zajedničke poljoprivredne politike, a time i pravila u mliječnom sektoru. Od 2015. proizvodne kvote u mliječnom sektoru se ukidaju, a detalji se još raspravljaju i u samoj Europskoj uniji.

 

PITANJE:

Info:Što će biti s osobama s invaliditetom? Da li će prava biti veća, manja ili će i dalje ovisiti isključivo o praznim državnim i lokalnim blagajnama? Što će biti s udrugama osoba s invaliditetom i njihovom financiranju? Da li će ovisiti o lokalnim, državnim ili nekim trećim izvorom prihoda? Da li će needucirane i neosposobljene udruge ovisiti isključivo o fondovima EU?

 

ODGOVOR:

Što se tiče prava osoba s invaliditetom o tome smo dosta pisali do sada i izvjesno je to kako sam ulazak u EU neće riješiti probleme osoba s invaliditetom. Njihova prava i mogućnosti će kao i do sada u mnogome ovisiti o ekonomskoj snazi države u kojoj žive, kao i o uspješnosti udruga u prikupljanju novca iz projekata EU ili drugih dostupnih projekata.

Što se tiče needuciranosti kadra u udrugama o pisanju projekata za EU, kroz samu EUčionicu je bio proveden tečaj besplatne edukacije o pisanju EU projekata, a za one koji se nisu prijavili ostaje i dalje mogućnost da se besplatno educiraju prateći naše članke na tu temu.

 

PITANJE:

 

Zoran: Poštovani zanima me koliko vremenski mogu boraviti u nekoj državi članici EU u potrazi za zaposlenjem?

 

ODGOVOR:

Radnici iz država ne-članica odnosno iz novih država članica koje imaju prijelazna razdoblja za slobodu kretanja radnika ne mogu boraviti u određenoj državi članici u svrhu traženja posla. Oni moraju imati osigurano zaposlenje prije ulaska u dotičnu državu članicu. Tijekom lipnja 2013. će se moći saznati koje će „stare“ države članice uvesti prijelazna razdoblja za slobodu kretanja radnika iz Hrvatske. Uvođenje tih razdoblja je autonomno pravo tih država, koje najkraće može trajati dvije godine, a najduže sedam godina.

Dakle, postavljeno pitanje pretpostavlja da za prakticiranje slobode hrvatskih radnika ne postoji tranzicijsko razdoblje. Uredba 1612/68/EEC regulira slobodu kretanja radnika između država članica Europske unije, ali se u njoj ne navodi nikakav rok tijekom kojeg radnik iz druge države članice mora pronaći zaposlenje. Time je nastala pravna praznina, jer se u praksi javljao određeni broj slučajeva koji su zahtijevali postojanje takvog roka. Ona je popunjena presudom Europskog suda pravde u slučaju Antonissen (C-292/89), koja priznaje državama članicama da, u nedostatku roka propisanog europskim propisima, same odrede rok. Međutim, u presudi je kao ograničenje prava država navedeno da se radniku iz druge države članice mora dati „razumno vrijeme“. To vrijeme ovisi od profesije i uvriježenih načina zapošljavanja na tržištu rada za tu profesiju. S druge strane, radnik iz druge države članice treba aktivno tražiti posao i mora postojati stvarna mogućnost da ga pronađe.

U širem smislu je relevantna Uredba 492/2011/EU, koja se prvenstveno odnosi na sprječavanje diskriminacije i drugih prepreka za ostvarenje slobode kretanja radnika unutar EU. U pronalasku zaposlenja u drugoj državi članici može pomoći EURES (Europska služba za zapošljavanje). Zaključno se može navesti kako nisu sve profesije dostupne radnicima iz drugih država članica. Određene profesije, vrlo usko vezane uz osnovne državne funkcije, su rezervirane samo za državljane dotične države.

 

PITANJE:

Hnnhotti: Hrvatski sam državljanin i u Italiji sam 10 godina, ali nemam stalni boravak nego na produženje na dvije godine. Nisam prije ispunjavao uvjete za stalni boravak pa me interesira da li nakon 1. srpnja imam pravo na stalni boravak bez talijanske nepotrebne birokracije i plaćanja takse koje nisu ni male?

 

ODGOVOR:

 

U EU postoji sloboda kretanja osoba, koja nije vezana uz slobodu kretanja radnika. Ta se sloboda sastoji od bez-viznog putovanja i boravka u drugoj državi članici u vremenu do 90 dana bez obveze prijavljivanja.

Taj se boravak može nastaviti i nakon isteka roka od 90 dana, ali se državljanin EU mora registrirati kod nadležnog tijela. Sam postupak registracije je brz i jednostavan. Državljani EU koji imaju registriran boravak duži od pet godina mogu dobiti dugotrajnu dozvolu boravka (long-term residence permit; Soggiornante di lungo periodo). Upravni postupak i njegovi troškovi ovise od propisa određene države članice. Moguće je pretpostaviti da taj postupak za državljane EU nije složen i pretjerano skup.

 

PITANJE:

 

Ivan: Hrvatski sam državljanin s prebivalištem u BiH. Interesira me, pošto se svakako namjeravam prijaviti u Hrvatsku, da li da to učinim prije 1. srpnja ili je svejedno"? Hoće li se promjeniti uvjeti prijave u Hrvatskoj za Hrvate iz BiH nakon stupanja Hrvatske u EU i hoće li se u cijelosti priznavati vozačke dozvole iz BiH bez dodatnih polaganja bilo teorije ili drugog kao što je slučaj u nekim zemljama EU?

 

ODGOVOR:

Poštovani, u ovom trenutku ne postoji nikakav problem da prijavite prebivalište u Hrvatskoj. Svakako, bitno je naglasiti kako je naredni period prilično turbulentan i moguće je da još uvijek dođe do nekakvih izmjena koje u ovom trenutku nisu poznate. Za svaki slučaj nije loše s vremena na vrijeme provjeriti u lokalnom MUP, Policijskoj upravi u kojoj se želite prijaviti da ne bi došlo do nekih iznenadnih i nepredviđenih izmjena.

Što se tiče vozačkih dozvola, prema trenutno važećim propisima ista se u potpunosti priznaje ako je iz BiH.

 

PITANJE:

 

Marko: Da li ću moći prilikom ulaska Hrvatske u EU zaposliti radnike (konobaricu) iz zemalja EU ili drugih?

 

ODGOVOR:

 

Hrvatska će datumom ulaska u EU otvoriti svoje tržište rada za građane iz drugih država članica. To znači da će se europski građani moći zapošljavati u Hrvatskoj bez radnih dozvola ili bilo kojih drugih ograničenja. Ipak, Hrvatska će biti u mogućnosti privremeno ograničiti svoje tržište rada za građane onih država članica koje će nakon našeg ulaska u EU uvesti tzv. tranzicijska razdoblja (najviše do sedam godina) unutar kojih će priječiti slobodno zapošljavanje hrvatskih građana na svom teritoriju. Stoga ćete konobaricu iz država članica koje će odmah otvoriti svoje tržište rada hrvatskim državljanima moći sigurno zaposliti. No, ako je riječ o kadru iz država koje će uvesti tranzicijsko razdoblje za zapošljavanje naših radnika trebat ćete se posavjetovati s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Ukoliko Hrvatska građanima tih država odluči uvesti mjeru reciprociteta to će privremeno spriječiti njihovo slobodno zapošljavanje na našem teritoriju.

 

PITANJE:

 

Zoran: Kako zbog financijske situacije namjeravam preseliti u neku od država članica EU, zanima me na kojoj web stranici je moguće dobiti uvid u trenutnu ekonomsku situaciju pojedine zemlje, odnosno zanima me koje države imaju mali broj nezaposlenih te stabilno gospodarstvo?

 

ODGOVOR:

Na EURES portalu (sekcija living and working) koji se može pretraživati na 25 jezika, možete pronaći kvalitetne informacije o ekonomskoj situaciji, sustavu socijalnog osiguranja, priznavanju diploma i troškovima života u svim državama članicama EU-a.

 

PITANJE: 


Budo: Profesionalni sam vozač i imam porodicu s kojom bih se selio u Njemačku. Svi imamo hrvatsko državljanstvo (supruga i dvoje maloljetne djece). Da li se mogu i ja i na koji način prijaviti za boravak tamo s njima i naći posao u svojoj struci nakon prvog srpnja?

 

ODGOVOR:

Nakon ulaska Hrvatske u EU svaka država članica moći će u periodu od najviše sedam godina ograničiti slobodno zapošljavanje hrvatskih državljana na svom teritoriju. Njemačka spada u red država članica koje su do sada bile najrestriktivnije vezano uz otvaranje svog tržišta rada. Stoga je za očekivati da će se takva ograničenja primjenjivati i na Hrvatsku. Ipak, za očekivati je da će nakon 01.07.2013. Njemačka liberalizirati tržište rada prema hrvatskim državljanima za neke profesije. Isto tako moguće je da će neke savezne države za hrvatske državljane primjenjivati liberalnije režime zapošljavanja. O svemu tome moći ćete nakon 01.07.2013. dobiti informacije od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

 

PITANJE:

Mato: Da li će po ulasku u EU Hrvatskim državljanima na Schengenskim graničnim prijelazima opet udarati štambilje s datumom kada su ušli i izašli i koliko dugo mogu boraviti na Schengenskom području u „`komadu`“(npr.u Njemačkoj)?

 

ODGOVOR:

Schengenske države i Europska unija čine zajednički prostor za putovanje, unutar kojeg u redovnim okolnostima ne postoji granična kontrola i udaranje štambilja. Granična kontrola postoji na vanjskim granicama Schengenskog sustava. Nakon ulaska Republike Hrvatske u EU hrvatskim državljanima neće biti štambiljane putovnice, već će koristiti trake za državljane EU (EU citizens). Međutim, to ne znači da hrvatski državljanin koji prelazi Schengenske vanjske granice ne treba imati putovnicu ili neki drugi dokument kojim se može potvrditi državljanstvo. Naime, u tom se postupku ponajprije potvrđuje identitet i potvrđuje državljanstvo neke od država EU, odnosno hrvatsko državljanstvo.    

 

U vezi boravka pravila se također mijenjaju. U principu dužina trajanja boravka, bez prekida ili sa prekidima, u nekoj od država članica nije od primarne važnosti. Ako bi postojala ograničenja onda ne bi postojala sloboda putovanja i nastanjenja unutar EU. Važno je posjedovanje sredstava za uzdržavanje i osiguran izvor prihoda, a posebno prilikom reguliranja dugotrajnog boravka. Naime, dugotrajni boravak (preko 90 dana) podliježe obvezi registriranja kod nadležnih vlasti države primateljice.

 

 

PITANJE:

Zrinka: Zanima me da li će se moći raditi bez posebne radne dozvole u Španjolskoj nakon ulaska Hrvatske u EU i da li će se moći putovati u SAD bez vize?

 

ODGOVOR:

U Europskoj uniji postoji sloboda kretanja radnika, kao jedna od četiri slobode na kojima se temelji unutarnje tržište. Dakle, državljani država članica EU su slobodni zaposliti se u drugoj državi članici. Međutim postoje takozvana privremena prijelazna razdoblja, koja se koriste za reguliranje priljeva radne snage na nacionalna tržišta radne snage tzv. starih država članica. Tim se mehanizmom nastoje spriječiti poremećaji uslijed velikog priljeva jeftinije radne snage iz novih država članica.

 U Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je predviđen mehanizam prijelaznih razdoblja za zapošljavanje u sadašnjim državama članicama. Odluka da li će se uvesti i u kojem trajanju prijelazna razdoblja (najduže sedam godina, 2+3+2) je u cijelosti u nadležnosti država članica. S obzirom da države članice tu „odluku“ (ne radi se o posebnoj odluci, već stare države članice nastavljaju s primjenom ranijih mjera) donose relativno kasno, u ovom se trenutku ne može predvidjeti da li će Kraljevina Španjolska nastaviti s traženjem radnih dozvola za radnike koji imaju hrvatsko državljanstvo ili ne.

 Ni sada nemaju sve države članice EU bez-vizni režim putovanja u SAD. Državljani Republike Hrvatske imaju mogućnost jednostavnijeg i bržeg podnošenja viza za SAD. Radi se o procesu koji se sastoji od postupne i uvjetovane liberalizicije viznog režima do konačnog potpunog ukidanja zahtjevanja viza od strane SAD-a. Članstvo Hrvatske u EU će zasigurno doprinijeti da se proces ukidanja viza za putovanja u SAD, kao i druge države, (značajno) ubrza.

 

 

PITANJE:

Kuki: Živim i radim u Njemačkoj dvije godine. Imam radnu dozvolu na određeno vrijeme. Da li će stupanjem RH u EU biti povlastica prilikom bržeg dobivanja dozvole za rad i boravak na neodređeno vrijeme?

 

ODGOVOR:

Nužan uvjet da bi ste dobili stalni boravak u EU je to da ste 5 godina proveli u toj zemlji. Što se tiče povlastica za zapošljavanje u Njemačkoj, za sad se ništa neće primijeniti najmanje 2 godine. Naime, Njemačka je jedna od članica EU koja je iskoristila mogućnost da građanima Hrvatske ne odobri zapošljavanje 2 godine od ulaska u EU. Postoji mogućnost da će se to produžiti, a maksimum je 2 + 3 + 2, odnosno 7 godina od ulaska Hrvatske u EU.

 

 

PITANJE:

Emica: Imamo kuću u Hrvatskoj i želimo se prijaviti u Austriji. Da li možemo i u Hrvatskoj biti prijavljeni zbog kuće ili samo privremeno, jer nakon prodaje se selimo u Austriju? Državljani smo Hrvatske.

 

ODGOVOR:

Ukoliko je riječ o trajnom iseljavanju iz Hrvatske, dužnost svakog građana Hrvatske je izvršiti odjavu prebivališta u MUP-u. Prilikom dolaska/useljavanja u Austriju građanin EU koji se privremeno ili trajno useljava dužan je prijaviti svoj boravak nadležnim institucijama.

 

 

PITANJE:

Poli: Poštovani zanima me mogu li od 1.7. ja kao tvrtka iz RH potpisati ugovor s tvrtkom iz Austrije i bez ikakvih dodatnih obaveza uputiti ljude u Austriju da izvrše posao ugovoren ugovorom na tlu Austrije (djelatnost građevinarstvo)?

 

ODGOVOR:

Kako biste saznali konkretna pravila i uvjete koji su na snazi u Austriji u smislu poslovanja trebali biste kontaktirati Austrijsko veleposlanstvo u Zagrebu. Kontakti Veleposlanstva Republike Austrije u Republici Hrvatskoj dostupni su na web stranici hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova http://www.mvep.hr/hr/predstavnistva/veleposlanstva-stranih-drzava-u-rh/austrija-zagreb,6.html#p.

 Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, tržište EU za poduzetnike iz Hrvatske postaje unutrašnje tržište, odnosno Hrvatska postaje dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU. To poduzetnicima otvara brojne šanse, pod uvjetom da se dobro pripreme i upoznaju s pravilima i propisima koji vrijede u Uniji. Hrvatska poduzeća će moći sudjelovati u svim javnim natječajima objavljenim u drugim zemljama EU, kao i u izvođenju radova. Obavijesti o javnim natječajima institucija, agencija i drugih tijela EU na svim službenim jezicima EU u cijelosti se objavljuju na internetskim stranicama http://ted.europa.eu.

 Sloboda pružanja usluga jedna od četiri temeljne slobode koje omogućavaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije, a obuhvaća i pravo poslovnog nastana u bilo kojoj državi članici Unije. Poslovni nastan znači pravo započinjanja i obavljanja djelatnosti u bilo kojoj državi članici, npr. osnivanjem trgovačkih društava ili kao samozaposlenih osoba. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hrvatskim poslovnim subjektima (fizičkim ili pravnim osobama) bit će omogućeno slobodno pružanje usluga u svakoj državi članici Europske unije, a da se u njima poslovno ne nastanjuju. Pružatelj usluge moći će prekogranično pružati usluge koristeći se svojom profesionalnom titulom, u pravilu bez dodatnog priznavanja kvalifikacija u toj državi članici. Država primateljica može tražiti samo da pružatelj usluge prijavi da će pružati usluge (uz dokaze o državljanstvu, kvalifikacijama i poslovnom nastanu u matičnoj državi). Ukoliko djelatnost ima implikacije na javno zdravlje ili sigurnost, država članica ima pravo ispitati stupanj kvalifikacija pružatelja usluga, kao i tražiti da pruži dokaze o osiguranju od profesionalne odgovornosti. Uvjeti za otvaranje trgovačkih društava u EU-u biti će isti kao uvjeti za državljane države članice EU-a u kojoj naši državljani budu htjeli otvoriti trgovačko društvo. O samoj proceduri se morate raspitati kod nadležnih tijela države članice u kojoj želi registirati poduzeće. 

 

Informacije koje bi Vam mogle koristiti možete pronaći na sljedećim web stranicama:

- Hrvatska gospodarska komora, kao i županijske komore, organiziraju edukacije na temu poslovanja u EU. Upravo je u tijeku jedan takav edukativni ciklus u Varaždinu http://www.evarazdin.hr/varazdin-nastavljen-ciklus-seminara-poslovanje-u-europskoj-uniji/,

- o poslovanju u EU možete pogledati službeni informativni portal Your Europe koji nudi informacije za poslovne subjekte u EU, drugim riječima to su pravila koja će vrijediti za hrvatske gospodarstvenike nakon ulaska u EU http://europa.eu/youreurope/business/index_en.htm,

- Europska poduzetnička mreža http://een.hr/. Mreža pruža potporu i savjet gospodarstvenicima diljem Europe te im pomaže maksimalno iskoristiti mogućnosti Europske Unije i jedinstvenog europskog tržišta. Usluge EEN Mreže specifično su kreirane za male i srednje poduzetnike (MSP) ali su dostupne i poslovnim institucijama, istraživačkim centrima te sveučilištima u cijeloj Europi.

 

 

PITANJE:

Leko: Otišao sam u Njemačku preko HZZ-a i zaposlio se u staračkom domu kao njegovatelj. Trenutno mi se ne priznaje diploma srednje medicinske škole, pa me zanima da li će mi se ona priznati kad RH uđe u EU ili ipak moram polagati u Njemačkoj?

 

ODGOVOR:

Ukoliko ste srednju školu završili prema programu koji nije bio usklađen s minimalnim uvjetima iz Direktive 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija, ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju neće omogućiti automatsko priznavanje Vaše kvalifikacije medicinske sestre u zemljama članicama EU. U razdoblju pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatska je imala obavezu uskladiti svoje obrazovne programe za stjecanje kvalifikacija za sedam reguliranih profesija iz predmetne Direktive (među kojima je i kvalifikacija medicinske sestre), uvjet koji je ispunjen, te će samo one kvalifikacije koje će se stjecati nakon završenog obrazovnog programa usklađenog s Direktivom prepoznate i automatski priznate u zemljama članicama EU.

 

 

PITANJE:

Naser: Molim vas informaciju da li će se nakon ulaska Hrvatske u EU lakše dobiti radna dozvola, jer imam siguran posao u Austriji i znam odlično njemački jezik. Imam završen ekonomski fakultet.

 

ODGOVOR:

U Europskoj uniji postoji sloboda kretanja radnika, kao jedna od četiri sloboda na kojima se temelji unutarnje tržište. Dakle, državljani država članica EU su slobodni zaposliti se u drugoj državi članici. Međutim postoje takozvana privremena prijelazna razdoblja, koja se koriste za reguliranje priljeva radne snage na nacionalna tržišta radne snage tzv. starih država članica. Tim se mehanizmom nastoje spriječiti poremećaji uslijed velikog priljeva jeftinije radne snage iz novih država članica.

 U Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je predviđen mehanizam prijelaznih razdoblja za zapošljavanje u sadašnjim državama članicama. Odluka da li će uvesti i u kojem trajanju prijelazna razdoblja (najduže sedam godina (2+3+2) je u cijelosti u nadležnosti država članica. S obzirom da države članice tu „odluku“ (ne radi se o posebnoj odluci, već stare države članice nastavljaju sa primjenom ranijih mjera) donose relativno kasno, u ovom se trenutku ne može predvidjeti da li će Austrija nastaviti sa traženjem radnih dozvola za radnike koji imaju hrvatsko državljanstvo ili ne.

 Međutim, mogu se navesti dodatne obavijesti, koje Vam mogu biti korisne. Uz  Njemačku, Austrija ima najrestriktivniju politiku useljavanja. Te su dvije države u prethodna dva proširenja EU koristile najduže dozvoljeno vrijeme prijelaznih razdoblja za zapošljavanje radnika iz novih država članica. Pri tome je važno navesti da unatoč prijelaznom razdoblju, hrvatski državljani, kao državljani države članice EU, imaju prednost u zapošljavanju u starim državama članicama u odnosu na državljane država koje nisu članice EU. Dakle, trebali bi lakše dobiti austrijsku radnu dozvolu. Nadalje, s obzirom na Vaše znanje njemačkog jezika i posjedovanje sveučilišnog obrazovanja, mogućnosti za Vaše zapošljavanje su veće. Naime, dosadašnje analize ukazuju da je prijelazno razdoblje, u državama koje su ih koristile, imala ograničen učinak na slobodu kretanja visokokvalificiranih i specijaliziranih radnika iz novih država članica.

 

 

PITANJE:
Malkavian: Zanima me kako teče postupak kod trajnog preseljenja u državu članicu EU. Želim se preselit u Švedsku i u zadnje dvije godine nailazim na prepreke od strane Švedskog Veleposlanstva u Zagrebu koje tvrdi da hrvatski građani nemaju prava niti uvjete za preseljenje u Švedsku. Također me zanima zapošljavanje u Švedskoj. Hoće li mi se priznati srednjoškolska diploma, jer sam po struci komercijalist-trgovac, te bih se željela zaposliti u Švedskoj? Koje su institucije nadležne za pomaganje građanima koji se žele odseliti u državu članicu EU?

ODGOVOR:
Europska unija razvija nešto za što se koristi izraz „Migracijska politika“, ali ona ne uključuje useljavanje. Premda je Europska komisija u više navrata pokušala useljavanje staviti među zajedničke politike, čime bi to područje prešlo u nadležnost EU, države članice su se tome usprotivile, držeći da se radi o temeljnom suverenom pravu država.

Dakle, bez obzira na dosadašnje negativne odgovore Veleposlanstva Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj na Vaše zahtjeve, u obvezi ste ispuniti uvjete koje ta država svojim relevantnim propisima postavlja. Ne postoji nekakav propis EU koji bi nalagao da se Vaša zamolba razmatra izvan tog okvira.

Premda je slobodno kretanje radnika jedna od četiri ekonomske slobode na kojima se temelji izgradnja jedinstvenog tržišta EU, tijekom više prethodnih proširenja tzv. “stare države članice” su uvele prijelazna razdoblja za kretanje radnika iz novih država članica EU. Institut prijelaznih razdoblja u osnovi predstavlja privremenu derogaciju slobode kretanja radnika, za što se kao formalni razlog navodi sprječavanje poremećaja na nacionalnom tržištu rada uslijed značajnijeg dolaska jeftinije radne snage. Konkretno to znači da je Švedska, kao i sve ostale sadašnje države članice, slobodna i nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU za radnike koji imaju hrvatsko državljanstvo zadržati restrikcije koje postoje za državljane država ne-članica EU. (Prijelazno razdoblje počinje sa dvije godine trajanja, može se nastaviti sa tri godine i iznimno može biti produženo sa još dvije godine, što je sveukupno sedam godina.)

Međutim, činjenica je kako je Švedska dosta liberalna u pogledu useljavanja. Na primjer, u 2004. g. kada je u članstvo EU ulazilo čak 10 novih država, uz Veliku Britaniju i Irsku, Švedska nije koristila ni početne dvije godine prijelaznih razdoblja za slobodu kretanja radnika. U slučaju Hrvatske za sada to nije poznato, stoga je uputno pričekati još tri mjeseca koliko je preostalo do ulaska Hrvatske u članstvo EU. Naime, države takve odluke ne donose bez temeljite i široke procjene, a u slučaju negativne odluke samo se nastavlja s politikom koja vrijedi za države ne-članice EU.

Hrvatska ne potiče iseljavanje svojih državljana, ali ih niti ne sprječava u takvoj njihovoj namjeri. Stoga postoji Migracijski centar HZZ-a čija je svrha «jačanje nacionalnih kapaciteta u razvoju politike i dobre prakse kao zemlje podrijetla i odredišta u kontekstu potreba za stranom radnom snagom, te jačanje informiranosti i poticanje zakonitih migracija kroz izravno pružanje usluga informiranja i savjetovanja migrantima i potencijalnim migrantima». U slučaju Švedske useljavanjem i ostalim migracijskim pitanjima se bavi po stručnosti vrlo poznata državna institucija, čiji je naziv na engleskom jeziku „Swedish Migration Board“
(http://www.migrationsverket.se/info/start_en.html).
Ta međuresorna institucija se bavi i zapošljavanjem u Švedskoj (http://www.migrationsverket.se/info/Arbeta_en.html).

Vjerujemo da ćete na Internet stranicama te institucije pronaći zadovoljavajuće obavijesti o priznavanju ranije stečenih stručnih kvalifikacija u Švedskoj, te bismo Vam skrenuli pažnju da u EU postoji Europski kvalifikacijski okvir (European Qualifications Framework; http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/eqf_en.htm).

PITANJE:
Simply: Nakon ulaska Hrvatske u EU imam li pravo na vizu u Švicarskoj pošto imam garantirano radno mjesto?

ODGOVOR:
Ne može se govoriti da netko ima “pravo na vizu” u punom smislu te riječi. Istina, u nekim državama članicama EU u određenim slučajevima postoji mogućnost žalbe u slučaju negativne odluke povodom zahtjeva za izdavanjem vize. Doduše, to ne mijenja temeljnu činjenicu da zahtjev treba biti opravdan i da podnositelj ne smije predstavljati prijetnju za državu u koju namjerava putovati.

U Europskoj uniji postoji zajednička politika na području viza, čija je svrha zadovoljavajuća harmonizacija viznih politika država članica. Međutim, zajedničkom politikom je obuhvaćen boravak preko 90 dana (dugotrajni boravak), dok je boravak ispod 90 dana (kratkotrajni boravak) i dalje u nadležnosti država članica.

U Vašem slučaju se radi o izdavanju vize u svrhu rada, čemu države pridaju veliku pažnju. Stoga države traže dodatne dokaze o radu, kako bi se spriječio eventualni nezakoniti rad. U tom smislu postoji snažno nastojanje da se dodatna jamstva ne traže samo od stranca koji namjerava raditi, već i od poduzeća koje ga želi zaposliti.

Kao prvo, Švicarska nije članica EU, već Europskog područja slobodne trgovine (EFTA). Po integracijskoj složenosti, područje slobodne trgovine je daleko ispod onog nivoa na kojem se trenutno nalazi EU. Kao osnovna razlika se može navesti da je EU ušla u stupanj razvoja kojeg uvelike određuje političko ujedinjavanje, dok je zona slobodne trgovine ograničena na relativno usku ekonomsku suradnju. Dakle, primjena pravila EU se ne može očekivati od strane Švicarske.  

Švicarska je slobodna samostalno donositi propise i ima najrestriktivniju politiku useljavanja u Europi. S druge strane, EU i EFTA zajedno čine Europski ekonomski prostor. Radi se o zajedničkom prostoru u kojem postoje zajednička temeljna pravila na ekonomskom području. Stoga je za pretpostaviti, da će nakon ulaska Republike Hrvatske u članstvo EU, 1. srpnja 2013. g., reguliranje odgovarajućih statusa hrvatskim građanima u Švicarskoj biti lakše.

PITANJE:
Ric: Radim i prebivam u Hrvatskoj, a posjedujem europsku vozačku (D). Hoću li je morati mijenjati poslije ulaska RH u EU?

ODGOVOR:
Osoba koja boravi duže od 1 godine u Hrvatskoj trebala bi ishoditi nacionalnu vozačku (Hrvatsku) dozvolu i iz ove perspektive to se neće promijeniti ni kad uđemo u EU. Jedino što bi moglo biti korisno u vašem slučaju je to da u drugoj EU državi (u kojoj imate državljanstvo) zatražite jedinstvenu EU vozačku dozvolu.

PITANJE:
Marin: Koji će mi dokument biti potreban meni i mojoj djeci za ulazak u Italiju u trenutku kada uđemo u EU? Znam da je sada za mene dovoljna osobna, a za djecu potrebna putovnica. Kada će prelaz preko granice biti potpuno otvoren (bez kontrole i zaustavljanja)?

ODGOVOR:
Iako će ulazak Hrvatske u EU administrativno olakšati kretanje ljudi i roba, bitno je uzeti u obzir neka ograničenja. Naime, samim ulaskom u EU Hrvatska ne postaje dijelom Schengenskog prostora, nego zapravo vrši funkciju vanjske granice EU. Tako da ulazak Hrvatske u EU ne mora nužno značiti da će se promijeniti dosadašnja regulativa (dokumenti) koju će neka od zemalja tražiti, jer to prvenstveno ovisi o pojedinačnoj regulativi.

PITANJE:
Kiki: Trenutno radim za hrvatsku firmu koja radi u Njemačkoj. Do sada sam morao imati pauzu 2 godine. Radim s dosta Poljaka, Mađara koji su mi rekli da su odmah nakon ulaska u EU otvorili svoje firme i došli raditi na isto radno mjesto gdje su i prije bili, ali ovoga puta bez pauze. Navodno je tako zato što oni plaćaju doprinose u matičnoj državi i imaju ugovore s firmom za koju i ja radim preko svoje hrvatske firme. Da li ćemo i mi imati sličan tretman i da li će firma za koju ja radim imati ista prava kao i oni i raditi bez pauze?

ODGOVOR:
Uz Austriju, Njemačka je bila najrestriktivnija država članica EU u pogledu tranzicijskih razdoblja za slobodu kretanja radnika. Ona se odlučila za korištenje maksimalnih sedam godina trajanja tranzicijskog razdoblja. K tome, Njemačka se odlučila za uvođenje određenih ograničenja za slobodno kretanje usluga.

Vaše pitanje spada pod slobodu poduzetništva u okviru nacionalnog zakonodavstva, koje se sastoji od osnivanja poduzeća i poslovanja sukladno propisima. Premda je to i sada uvelike moguće, to poduzeće nakon hrvatskog ulaska u EU može poslovati u EU kao da se radi o nacionalnom ekonomskom prostoru. U slučaju da nije tako, ne bi postojalo unutarnje tržište EU.

Dakle, možete osnovati poduzeće u Hrvatskoj, koje će, u okviru svoje djelatnosti, potpisati ugovor sa stranim poduzećem, radi obavljanja određenog rada u inozemstvu, čak i u slučaju da se rad obavlja u državi članici EU koja je odlučila koristiti tranzicijska razdoblja za slobodno kretanja radnika. Tu se ne pojavljujete vi kao fizička osoba koja obavlja rad, nego poduzeće kao pravna osoba prodaje vaš rad u okviru svog redovitog poslovanja.

PITANJE:
Daniela: Želio bi uložiti u pogon za preradu kiselog kupusa. Interesiraju me bespovratni krediti EU fondova, koji je postupak i kako doći do njih? Kako doći do kvalitetnog konzultanta za EU fondove i koliko bi to koštalo?

ODGOVOR:
Mogućnosti financiranja projekata vezanih uz  preradu prehrambenih proizvoda do sada su se vezivale uz program IPARD, Mjeru 103. Međutim, u Pravilniku o provedbi IPARD programa, Mjere 101. i 103. nismo uočili mogućnost financiranja projekata vezanih uz  preradu kiselog kupusa. U tijeku je priprema dokumenata kojima se određuju prioriteti za financiranje sredstvima EU koji će se koristiti po pristupanju. Poljoprivrednim fondovima upravljati će Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Vas upućujemo na njih za ispitivanje mogućnosti financiranja Vašeg projekta.

PITANJE:
Miro: Hoće li Austrija nakon ulaska Hrvatske u EU priznati diplome stečene prije 1990. u Srbiji?

ODGOVOR:
Austrija ima uspostavljen sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija koji razlikuje postupke priznavanja za regulirane profesije za one kvalifikacije stečene u zemljama članicama EU i one u tzv. trećim zemljama. Kvalifikacija stečena u Srbiji je kvalifikacija stečena u trećoj zemlji. Ovisno o tome o kakvoj se profesiji radi, reguliranoj (npr. u području zdravlja) ili nereguliranoj primjenjuju se odgovarajući postupci. Sve informacije o konkretnim upitima daje nacionalni informativni centar u Austriji, odnosno NARIC ured.

PITANJE:
Tenni: Molim Vas informaciju da li nakon ulaska Hrvatske u EU imam pravo boravka odnosno nastanjenja u EU (konkretno Njemačka) bez dodatnih papira, znači samo prijava na općini ?

ODGOVOR:
EU predviđa 3 mogućnosti za građane koji žele promijeniti boravak unutar EU - do 3 mjeseca, duže od 3 mjeseca i stalni boravak (detaljnije možete provjeriti: Boravak u drugoj članici EU). Načelno za boravak do 3 mjeseca ne trebate nikakve posebne dokumente, ali ipak u nekim zemljama je potrebno prijaviti boravak (detaljnije možete provjeriti: Potreba prijave boravka). Kod pitanja nastanjenja, odnosno stjecanja statusa stalnog boravka potrebno je boraviti u toj zemlji najmanje 5 godina. Bitno je napomenuti da je Njemačka iskoristila svoje pravo i za sada uvela restrikciju u smislu slobodnog zapošljavanja hrvatskih državljana naredne dvije godine, što se naknadno može još produžiti do maksimalno 7 godina ukupno od pristupanja Hrvatske EU.

PITANJE:
hr150184: Imam 3 godine zabranu ulaska u EU zbog prekršaja. Hoću li moći prvog srpnja 2013. ući u EU?

ODGOVOR:
Iako ćemo s 1. srpnja.2013. postati punopravna članica EU, što znači da ćemo biti dio zajednice zemalja, ne znači da će do sada izrečene zabrane kretanja iz jedne zemlje u drugu biti ukinute. Dakle, dok traje zabrana ulaska u neku zemlju osoba u tu zemlju ne bi smjela ući.

PITANJE:
Vladimir: 2009.  radio sam u Njemačkoj na crno, uhvaćen sam i dobio zabranu i novčanu kaznu od 3750 eura za noćenje od tri tjedna u njihovom zatvoru. Zabrana je trajala do 22.05.2012. Imam osiguran zimski posao u Austriji. Pošto preko ljeta radim u Lošinju na otoku Iloviku, želio sam zimi raditi u Austriji. Dobio sam posao, ali ne mogu preći granicu. Zabrana mi je produžena sada opet do 2015. Da li se nakon ulaska Hrvatske u EU to sve briše? Zanima me da li ću moći ove godine na zimu moći otići u Austriju raditi?

ODGOVOR:
Kako nema graničnih kontrola unutar zemalja EU, osoba uhvaćena u prekršaju bit će sankcionirana sukladno zemlji koja je izrekla zabranu.

PITANJE:
Hot: Ako je netko imao zabranu za Englesku i ta zabrana je prestala važiti prije godinu dana, je li nam nakon ulaska u EU Engleska još uvijek može raditi probleme oko prelaska granice?

ODGOVOR:
Što se tiče Velike Britanije, ona nije članica Schengena što znači da svaka osoba kojoj je bila izrečena neka mjera treba provjeriti u konzularnom predstavništvu Velike Britanije kakve su mogućnosti ulaska.

PITANJE:
Zoran: Da li će se ulaskom Hrvatske u EU moći boraviti u zemljama članicama koje neće uvesti restrikcije bez nekih posebnih dozvola, npr. ja želim otići u Švedsku i tamo živjeti?

ODGOVOR:
Sloboda kretanja radnika razumijeva slobodu zapošljavanja državljana zemalja članica na čitavom području Unije i potrebu ujednačenoga reguliranja njihovih radnih i socijalnih prava. Sloboda kretanja radnika u Uniji za državljane država članica ograničena je jedino pri zapošljavanju u državne službe i iz razloga javnoga reda ili javnoga zdravstva.

PITANJE:
Cubmil: Interesira me, ukoliko je poznato ili se nagađa, da li će Nizozemska otvoriti vrata našim radnicima ili će i dalje trebati radna dozvola?

Odgovor:
Institut prijelaznih razdoblja, u osnovi predstavlja privremenu derogaciju slobode kretanja radnika, i rezultat je pristupnih pregovora. U zadnja dva kruga proširenja su korištena prijelazna razdoblja za slobodu kretanja radnika, po shemi „2 + 3 + 2“, odnosno najdulje sedam godina. Po toj shemi će funkcionirati prijelazna razdoblja za slobodno kretanje radnika i iz Hrvatske. Tzv. „stare države članice&ldquo

   >>Prethodna pitanja

 

 >>Prethodna pitanja i odgovore možete pronaći ovdje

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

Registracija
  • nikkon18 nikkon18

    25.01.2012 u 21:28h

    a kako će se riješiti status stranim državljanima koji su na čelu niza hotela diljem naše obale i zahtijevaju da zaposlenici, naši državljani, govore engleski ili jezikom kojim samo oni barataju. od japanskog do turskog, budući se neznaju niti hrvatski nasmijat, a kamoli složit 2-3 riječi.
    0 0% 0
  • nikkon18 nikkon18

    25.01.2012 u 21:28h

    a kako će se riješiti status stranim državljanima koji su na čelu niza hotela diljem naše obale i zahtijevaju da zaposlenici, naši državljani, govore engleski ili jezikom kojim samo oni barataju. od japanskog do turskog, budući se neznaju niti hrvatski nasmijat, a kamoli složit 2-3 riječi.
    0 0% 0