Protivnici ulaska Hrvatske u Europsku uniju plašili su građane svime i svačime. Najčešće time da ćemo izgubiti nacionalni identitet te da ćemo se morati odreći mnogih običaja poput svinjokolje. Štoviše, da će nam EU zabraniti čak i uživanje u domaćem siru i vrhnju. Tri smo godine u EU, a sir i vrhnje i dalje jedemo...
1. U EU nećemo smjeti jesti domaći sir i vrhnje Naravno da ne postoji zabrana proizvodnje sira i vrhnja u EU, ali ako se plasiraju na europsko tržište, primjenjuju se stroži kriteriji proizvodnje, poput higijenskih uvjeta proizvodnje i testiranja životinja na zarazne bolesti. Na tržnicama moraju postojati hladnjaci koji omogućuju čuvanje lako kvarljivih proizvoda.
2. Kolinje odlazi u povijest Ako se meso upotrebljava za osobne potrebe, ta je tradicija i dalje dopuštena. Međutim, meso koje je namijenjeno tržištu (tržnice, mesnice, prodavaonice) mora biti iz klaonica i objekata za preradu mesa koji moraju poštovati europske propise u pogledu higijene, testiranja na zarazne bolesti i humanog klanja životinja.
3. Zabranjeno pečenje rakije I dalje je dopušteno za osobne potrebe, ali prodaja podrazumijeva poštivanje kakvoće i deklaraciju. Od ulaska RH u EU registrirano je 20.000 novih malih proizvođača jakih alkoholnih pića, koji su samo lani izvezli rakija u vrijednosti većoj od 5 milijuna eura.
4. Ravni krastavci Mit da krastavci u EU ne smiju biti zakrivljeni, mrkve neobičnog oblika, nepravilni patlidžani... zapravo su šašava birokratska pravila o različitim standardima kvalitete, odnosno klasa voća i povrća, koja su dokinuta i prije našeg ulaska u EU. Krastavci ni prema tim pravilima nisu morali biti ravni, već su se trgovci iz jedne države koji robu kupuju na neviđeno iz druge države na taj način informirali o osobinama i kvaliteti povrća na tržištu.
5. Sva poljoprivredna zemlja past će u ruke stranaca Državljani zemalja članica EU ne mogu stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem 7 godina od ulaska RH u EU, s mogućnošću produljenja toga roka za još tri godine. Izuzetak su investicije od strateškog značaja za RH.
6. Propast će sva domaća proizvodnja i nećemo biti konkurentni S obzirom na to da još nemamo poljoprivredne strategije ni dostatne proizvodnje, uvoz se podrazumijeva. I tvrdnje da će u EU nestati naši tradicionalni proizvodi poput istarskog pršuta, kulena, šljivovice... pogrešne su, EU ih posebno štiti, čime dobivaju dodanu vrijednost. Prognoze da će domaćim konditorima izvoz pasti 30% također su pogrešne, samo su lani izvoz povećali 40%.
7. Ulaskom u EU cijene će odletjeti u nebo Plašili su nas da ćemo nakon ulaska u EU i uvođenja eura pretrpjeti znatnu štetu zbog “automatskog” podizanja cijena svih roba i usluga. Ništa od toga nije se dogodilo. Cijene većine roba i usluga ostale su više-manje iste, a Hrvatska euro neće uvesti još barem pet godina.
8. Prvo će strani kapital kupiti sve što vrijedi, a potom će Bugari i Rumunji ukrasti naša radna mjesta Bilo je i zagovornika teze da će strani kapital, nakon što uđemo u EU, kupiti sve što vrijedi u Hrvatskoj, a potom će strani vlasnici angažirati jeftinu radnu snagu iz istočne Europe. Konkretno, građane se najviše plašilo Rumunjima i Bugarima koji će preplaviti Lijepu Našu i Hrvatima preoteti radna mjesta. Kao što možete primijetiti, nije bilo navale Bugara i Rumunja.
9. Ulaskom u Uniju izgubit ćemo nacionalni identitet Protivnici ulaska u EU koristili su i taj “argument”. Jasno, i nakon tri godine članstva u Uniji naš nacionalni identitet nije izgubljen. On je toliko izražen, snažan ili pak diskretan upravo onoliko koliko to želimo svi zajedno kao nacija ili svatko od nas kao pojedinac; upravo kao što je slučaj bio i prije nego što je RH ušla u EU.
10. Protuudar Vesne Pusić: Neće biti za penzije! U jeku populističke bitke za (ne)ulazak u EU, kočnicu je pustila i tadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i zaplašila građane da na referendumu moraju glasati za ulazak u EU: “Ne bih htjela biti preokrutna, ali ne uđemo li u Uniju, nećete dobiti mirovinu. Mogu vam ja biti antipatična, ali nemojte da vam bude antipatičan vlastiti život. O tome se radi! O glavu nam je, ljudi!”
A sad još napišite koji su nam se benefiti ostvarili, ako imate što napisati.