Europsku uniju potresa kriza, nezaposlenost, sudbina eurozone neizvjesna je zbog zbivanja u vezi s Grčkom, na cijelom kontinentu raste ksenofobija... No unatoč svemu, Europa je još obećana zemlja za ostatak svijeta u gospodarskom, ali i socijalnom pogledu. Najbolje se to vidi po enormnom skoku broja stranaca koji su se u proteklih nekoliko godina doselili u velike europske gradove kako bi upravo tamo zasnovali novi, bolji život i osigurali budućnost svojim obiteljima.
London, Pariz, Rim...
Samo u proteklih petnaest godina broj stranih useljenika u Rimu više je nego dvostruko narastao. Dok ih je 2000. godine bilo 169 tisuća, odnosno oko 6 posto, potkraj prošle, 2014. godine broj stranaca trajno nastanjenih u Rimu iznosio je 363 tisuće, odnosno 12,7 posto.
Još drastičniji primjer vidljiv je u Londonu. Od tadašnjih 7 milijuna stanovnika Londona početkom ovog stoljeća njih 1,9 milijuna bili su stranci. Danas glavni grad Velike Britanije broji 8,1 milijun stanovnika, no broj stranih useljenika narastao je na 2,8 milijuna, odnosno 34,5 posto stanovništva. Velik broj njih došao je iz nekadašnjih britanskih kolonija poput Indije, Pakistana ili Hong Konga, no znatan je broj onih koji su u glavni britanski grad pristigli iz zemalja koje nikada nisu bile njihove kolonijale. Slično je i u Parizu.
Gotovo isti omjer, samo u manjim brojkama, događao se u glavnom gradu još jedne bivše kolonijalne sile, Španjolske. Iako je ova zemlja jedan od "bolesnika" Europe iako je, uspoređujući je s ostalim zemljama Europske unije, Španjolska u relativno nepovoljnom položaju s visokom nezaposlenošću i posrnulim gospodarstvom, Madrid je posljednjih godina omiljeni cilj useljenika. Glavni španjolski grad u posljednjih 15 godina narastao sa 5,4 na 6,5 milijuna stanovnika, no broj stranaca koji su se tamo trajno naselili u postocima je znatno veći. Tijekom 2000. godine u Madridu ih je bilo oko 240 tisuća, danas ih je gotovo 700 tisuća.
Standard, jezik i klima
Nešto manji rast broja stranaca zabilježen je u Berlinu. Početkom tisućljeća bilo ih je 435 tisuća, danas ih je 510 tisuća od ukupno 3,46 milijuna stanovnika njemačkog glavnog grada. Pri useljavanju u Europu, strani državljani najčešće biraju jugozapad kontinenta i Veliku Britaniju, većinom zbog klime ili zbog poznavanja jezika. Zemlje istočne i jugoistočne Europe useljenicima su puno niže na ljestvici privlačnosti za život, pa je tako u Budimpešti tijekom 2000. živjelo 35 tisuća stranaca, dok ih je danas samo 126 tisuća, odnosno 4,8 posto stanovništva.
Zagreb prilično loše kotira na ovoj ljestvici. I prije 15 godina i danas stranaca je znatno manje od 1 posto stanovništva. Tijekom 2000. u Zagrebu ih je bilo 3557, odnosno 0,46 posto, dok ih je danas 4871 ili samo 0,62 posto stanovništva.
>> Dok se mi zabavljamo svastikom, propala je 'Europa bez granica'
>> Azilanti će biti smješteni u centrima u Trilju i Tovarniku
I što je tu loše što nemamo milijun onih iz angole i somalije? Tko god je bio po gradovima zapada zna da su agresivni, kradu, i često vrlo opasni