Sve do "Posljednje zagonetke", priče u kojoj se A. C. Doyle pokušao zauvijek riješiti svoga junaka koji ga je učinio nezaobilaznim članom književne kuće slavnih, Sherlocka Holmesa čitatelj često zatječe kako se drogira. U jednoj takvoj sekvenciji nalazimo ga npr. u romanu "Znak četvorice": "Što je danas na redu? Morfij ili kokain?" pita dr. Watson dok si Holmes daje injekciju. "Bezvoljno je podigao pogled sa stare crne knjige koju je otvorio. Kokain, sedampostotna otopina. Želite li kušati?" odgovara mu detektiv.

Morfij i kokain
Zašto se Holmes drogira? Njegov suvremenik bečki psihoanalitičar Sigmund Freud istraživao je u to vrijeme djelovanje kokaina na sebi i držao, kao i većina drugih, da on pomaže uklanjanju psihičkih poteškoća kao što su tjeskoba, depresija, histerija, letargija i druge bolesti. No Doyleova veza s drogom mnogo je nejasnija, kaže britanska znanstvenica i publicistica Sadie Plant u svojoj široko zasnovanoj i na bogatoj književnoj građi utemeljenoj knjizi "Pisanje na drogama" (nedavno je hrvatsko izdanje tiskao "Celeber"). I Doyle je bio liječnik  doduše neuspješan te se posvetio pisanju; zna se da je proučavao droge, imao je pristup i morfiju i kokainu. Ne zna se doduše je li iskušavao njihovo djelovanje na sebi, ali je ostavio neke pisane tragove: "Moram proniknuti u umjetni um kako bih mogao izvagati dokaze  i predvidjeti tijek dogđaja."

"Dajte mi problem!"
Je li Doyle došao do zaključka da droga izravno djeluje na misli, osjećaje i ponašanje, da utječe na unutarnje mijenjanje osobnosti, izravno stimuliranje mozga? Jer, čim Holmesov um nije zaposlen rješavanjem zapetljanih i zagonetnih slučajeva, on poseže za kokainom. U već spomenutom romanu "Znak četvorice" Doyle izravno, u iskazu svog junaka, iznosi način na koji on funkcionira: "Dajte mi problem, dajte mi posla, najzamršeniju šifru, najzapetljaniju analizu, ja sam vam tada u svom elementu. Tada mogu biti i bez umjetnih nadražaja, ali se grozim životne jednoličnosti, žudim za umnim uzbuđenjima. Zbog toga sam i izabrao svoj izuzetni poziv, ili bolje reći stvorio ga, jer se na cijelom svijetu njime još nitko ne bavi." Doyleova je motivacija Holmesova drogiranja u književnom pogledu korektna, ali je pisac shvativši opasnosti droge, svoga detektiva "oslobodio" ovisnosti već u "Povratku Sherlocka Holmesa".

“Mjernikov palac” prvi je Doyleov tekst objavljen u prijevodu na hrvatski (1899. godine). Osim više pojedinačnih izdanja, u dva su navrata – u riječkom “Keršovaniju” 1963. i zagrebačkoj “Alfi” 1978. – tiskana Doyleova odabrana djela, oba puta po šest svezaka, s nešto različitim naslovima. Roman “Baskervilski pas” tiskan je u nas u više izdanja, a prvo se pojavilo 1939. u prijevodu F. Mađarevića, i to pod naslovom “Tajna dvorca Baskerville”. Večernji list preuzeo je prijevod Ružice i Aleksandra Vlaškalina. (sp)

OBITELJSKA IDILA

FOTO Tko je tajanstvena snaha Jadranke Kosor? Podarila joj je unuka i jako su bliske

Slatka kratka haljina

Slavna Srpkinja zapalila internet najseksi fotkama ikad: 'Lud je što te pustio'

ALBANSKA ZVIJEZDA

Zanosna voditeljica za kojom svi luduju obožava Hrvatsku: Zapjevala je hit Mladena Grdovića

OPET AKTUALNO

Je li ovo bila najveća politička iluzija u modernoj hrvatskoj povijesti?

UŠTEDE ILI PROBLEMI

Ako vaša tvrtka koristi ovaj popularni poslovni alat, onda ovo morate znati

Odlične vijesti za više od 200.000 hrvatskih građana, nova mjera uskoro će im ‘podebljati’ račune, evo za koliko