Kupači na creskoj Porozini proteklih su dana svjedočili strašnom prizoru, pred njihovim su očima posve dehridrirane srne, jeleni i lanad pili more što je za jadne životinje bilo kobno. Posljedica je to ovoljetne nezapamćene suše, no ostaje pitanje je li im se moglo pomoći. Prema onome što se zna, dosad je uginulo dvanaest grla jelenske divljači, a koliko ih je još u creskim šumama, može se samo nagađati, kazao nam je Jaroslav Honjek, tajnik Lovačkog društva Orebica koji ima koncesiju u creskom lovištu Tramontana.
Vode nedostaje divljači i ovcama, creske su lokve presušile. LD Orebica u prvoj je turi na Tramontanu dopremilo oko 60-ak kubika vode što ih je stajalo otprilike sedam tisuća kuna, danas je krenula i druga tura, no za spas životinja treba opsežnija akcija. Propala su nastojana Grada Cresa da se životinjama pomogne putem Ministarstva obrane jer je namjera bila dopremiti im vodu helikopterima. Dobili smo obećanje Grada da će nam pomoći, kazao nam je Honjek koji ovakvu sušu ne pamti.
Ugibanje životinja još je jednom otvorilo pitanje odgovornosti lovaca, jer radi se o alohtonoj divljači koju je, uvjereni su otočani, davno trebalo izloviti, a ne pustiti da ugibaju u mukama. Jeleni su na otok doneseni 1986. godine i ondje ne pripadaju. I volonteri Eko centra Caput Insulae Beli uključili su se u akciju spašavanja divljači, kazao nam je Goran Sušić.
- Zatekli smo jedno lane i jednogodišnjeg jelena lopatara. Učinili smo sve, no pomoći nije bilo. Jelen je preslabio, veterinar Branimir Curl učinio je sve, no unatočnastojanjima, nažalost, uginuo je. Šteta je ogromna, jelenska divljačovdje nema uvjeta, ženki dnevno treba dvije, a jelenu litra i pol vode - rekao je Sušić te ukazao na važnost održavanja otočkih lokava. Iz jedne od njih volonteri Eko centra spasili su i nekoliko ovčica koje su se zaglavile u blatu.
- Često smo upozoravali na važnost čišćenja lokava, kako se ne bi dopustilo njihovo zarastanje i preusušivanje. One su nužne za divljači ovce. Nekada davno lokve su bile redovito održavane, o tome je brinuo starješina sela. Zaduživao je obitelji da održavaju lokve i čiste mulj, koji, ako se zapusti, popije svu vodu. Odlaskom ljudi s otoka nakon II. svjetskog rata te su lokve počele propadati. Pokrenuli smo prije 20-ak godina niz projekata za njihov spas, neke smo uspjeli i sačuvati. No ova je godina izuzetno sušna, nama nedostaje volontera i borimo se za opstanak. Ipak, uspjeli smo očistiti lokvu Plavanja kroz organizaciju team buildinga dviju tvrtki - kazao je Sušić.
Uzas al desava se na svim otocima , zivotinje umiru bez vode . Slicna situacija na Krku , zivotinje se spustaju u sela u potrazi za vodom. Neznam , ako neko inace gospodari tim lovistima i masno naplacuje lov ondaa bi bila i njegova duznost da se pobrine za vodu il mozda grijesim??