- Zaustavljen je rast profitabilnosti banaka, a vjerojatno do kraja godine nećemo dosegnuti niti profit iz 2008. - istaknuo je direktor HUB-a Zoran Bohaček na predstavljanju redovnog prosinačkog pregleda troškova i profitabilnosti banaka. Dobit banaka u trećem je kvartalu u padu 1,17 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 3,4 milijarde kuna, dok je u 2010. iznosila 4,3 milijarde kuna. No, banke imaju dovoljno kapitala i profitabilnosti da zadrže stabilnost – ističe Bohaček.

Povrat na kapital pao je sa 16 posto u 2005. na oko sedam posto, koliko je i prinos na kunsku državnu obveznicu. Ostale zemlje u krizi su imale i gubitke, no one koje nisu imale problema, kao što je Češka, imaju povrat na kapital i 20 posto. Razlog leži u visokoj kapitaliziranosti hrvatskih banaka. No, da je manje kapitala, sustav bi bio nestabilniji. - Strane banke će radije u Hrvatskoj imati sigurnih sedam posto povrata na kapital, nego u rizičnoj Ukrajini 25 posto – kaže direktor HUB-a.

Premda konačne bilance nisu gotove, pa se ne mogu sa sigurnošću utvrditi uzroci pada profita, najznačajniji je razlog vjerojatno rast troškova izvora sredstava, a tu su i rezervacije za rizike. Dobit je rasla 14 posto, ali toliko su se povećali i troškovi rezerviranja. No, dobra je vijest što loši krediti više ne rastu tako brzo; u 2009. su iznosili šest posto, 2010. popeli su se na 11 posto, a sad su nešto iznad 12 posto. Rast im je zaustavljen, a i HNB smatra da su dosegnuli „plafon“.

Treći mogući uzrok pada profita gubici su na portfeljima vrijednosnih papira. Regulatorni je trošak stabilan na oko jedan posto i on nije nižeg profita, kao ni omjer troškova i dobiti; banke su sve učinkovitije, režu troškove, a više ne zapošljavaju ili čak smanjuju broj zaposlenika. Zahtjev austrijskog regulatora, koji preko vlasništva utječe na 60 posto našeg bankovnog sustava, da novi krediti budu 110 posto pokriveni domaćom štednjom, ne bi se, smatra Bohaček, trebao posebno odraziti na kreditiranje, s obzirom da potražnja za kreditima kod nas stagnira li pada. No, samo su 2007. i 2009. depoziti više rasli od kredita, pa bi eventualni porast potražnje za kreditima u budućnosti mogao postati problem. Očito je ipak da se taj problem sljedeće godine neće pojaviti; s obzirom na trendove u kreditiranju, 2012. je godina koju treba preživjeti.

U eurozoni se dogodine godine prognozira rast kredita od tek jedan posto, dok se u Hrvatskoj kod stanovništva očekuje stagnacija, a kod poduzeća povećanje od oko sedam posto. - U odnosu na rast BDP-a to je dobro – zaključio je Bohaček. Ne očekuje rast kamata; trenutačno su još u padu, i stanovništvu, i poduzećima.