Hrvatske devizne rezerve prošli su petak preskočile rekordnu brojku od 12 milijardi eura, ali bez obzira na to što su tri milijarde eura više nego što su bile potkraj 2008., MMF je zatražio od guvernera Rohatinskog da ih ubuduće pažljivije troši! Prvo je to takvo upozorenje dano Hrvatskoj i predstavlja jedno od većih iznenađenja u posljednjem izvještaju MMF-a jer na indirektan način otvara pitanje tečaja. Rezerve se mogu koristiti samo za održavanje stabilnosti tečaja i eventualnu otplatu inozemnih dugova, i sve do prošlog tjedna, u Hrvatskoj je prevladavalo uvjerenje da su one dovoljne da "obrane" oba cilja. Međutim, MMF kaže da nisu te traži od Rohatinskog da ih "postupno jača". Bude li morao birati, to u slobodnoj interpretaciji znači da mora pustiti tečaj da bi sačuvao kredibilitet zemlje u međunarodnim plaćanjima. Rohatinski im je odgovorio da nastavlja po starom!

SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić kaže da razumije reakciju MMF-a jer je ona logičan odgovor na činjenicu da se strukturne reforme sporo provode.

– Očekuje nas rast uvoza i rast vanjskog duga, što će uz relativno nepovoljne kamate, donijeti novo opterećenje gospodarstvu i državi. Sasvim je realna ocjena MMF-a da bi to u bližoj budućnosti moglo stvarati pritisak na međunarodnu likvidnost i stabilnost monetarnog sustava – kaže Grčić te opet poziva na hitno smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga. Nezavisni ekonomist Ante Babić također tvrdi da glavni problem Hrvatske nisu devizne rezerve, već ekspanzivni vanjski dug, koji onda povlači za sobom potrebu povećanja rezervi. U posljednjih deset godina vanjski je dug porastao četiri puta, a devizne rezerve tri puta!

– Rezerve moraju biti visoke kako bi se osiguralo da ne klizimo prema grčkom scenariju. One su trenutačno dobre, ali kako se ne rješavaju problemi u javnom sektoru, a javni dug raste, MMF s pravom traži da se poveća međunarodna likvidnost zemlje – kaže Babić, koji se nada da će nova vlada nakon dolaska na vlast ući u aranžman s MMF-om jer je on nužan. Za razliku od guvernera, koji je odbio i drugu sugestiju MMF-a da promijeni tehniku deviznih intervencija i, umjesto povremenih, uvede redovite devizne intervencije. Babić kaže da bi ih trebalo poslušati.

– Devizne su intervencije uvijek bile odgovor na neki problem, ali HNB nikad nije objavio ciljani tečaj koji se tim intervencijama branio – kaže Babić. Za početak, on bi krenuo s mjesečnim deviznim aukcijama, a ne dnevnim, što predlaže MMF, te bi i tvrtkama omogućio pristup deviznom tržištu.

– Sada izvoznici mogu prodati devize samo svojoj banci. Tim bi se intervencijama smanjila i mogućnost špekulativnih napada banaka na tečaj, kojih je dosad bilo – tumači Babić.

Ekonomist Darko Oračić također bi podržao MMF-ov prijedlog o intervencijama jer vjeruje da ima dosta prostora za veći otkup deviza i ekspanzivniju monetarnu politiku koja bi potaknula gospodarski rast bez ozbiljnog ugrožavanja tečaja, pogotovo tijekom ljeta.