Dok se eurozona suočava s teškom krizom, guverner Hrvatske središnje banke (HNB) Boris Vujčić poručio je međunarodnoj zajednici da će Hrvatska učiniti sve da što prije uvede euro.
Govoreći na financijskom seminaru u Londonu, Vujčić je rekao da nema puno prepreka ulasku u eurozonu budući da hrvatska monetarna politika ionako nije nezavisna, uglavnom zbog velike količine eura u sustavu.
– Uvijek citiram pjesmu Boba Dylana "Kada nemaš ništa, nemaš što za izgubiti". Ako nemaš nezavisnu monetarnu politiku, što imaš za izgubiti ulaskom u eurozonu? – rekao je tijekom govora. On je funkciju guvernera preuzeo prošle godine nastavivši istu monetarnu politiku koju je od 2000. vodio njegov prethodnik Željko Rohatinski.
Vujčić je napomenuo da je kriza eurozone “definitivno nešto što ne ohrabruje”, no da je ulazak u interesu Hrvatske.
Njegov komentar uslijedio je nakon što je potvrđeno da će Latvija, koja je pristupila Europskoj uniji 2004., u siječnju postati 18. članica eurozone. Posljednja zemlja koja je uvela euro bila je Estonija u siječnju 2011.
Sve zemlje EU, osim Ujedinjenog Kraljevstva i Danske, koje su ispregovarale ostanak izvan eurozone, obvezne su uvesti euro. No, u praksi postoje iznimke. Švedska nije uvela euro premda je gotovo 20 godina u EU, a brojne zemlje poput Poljske, Litve, Češke i Mađarske još uvijek nemaju zajedničku valutu, premda su u EU ušle još 2004.
Prošle godine Bugarska je na neodređeno vrijeme zamrznula plan o uvođenju eura zbog sve težih gospodarskih uvjeta i rastuće neizvjesnosti u bloku zemalja sa zajedničkom valutom.
Vujčić pak kaže da će Hrvatska imati jasniju sliku kada idući mjesec pristupi EU. Hrvatska će prvo ući u režim usklađivanja vrijednosti kune s ostalim valutama „European Exchange Rate Mechanism”, čime će kuna djelomično biti vezana uz euro.
Guverner se nada kako će ulaskom u EU porasti hrvatski izvoz i strane investicije u zemlju, premda je priznao da to nije izgledno u skoroj budućnosti zbog nedovoljnog gospodarskog rasta u Njemačkoj i Italiji, najvećim trgovinskim parterima Hrvatske.
Eurozona je u prvom tromjesečju zabilježila 0,2-postotni pad gospodarstva, čime se nastavilo zatvaranje radnih mjesta koje traje mjesecima. Stopa nezaposlenosti u bloku zemalja s eurom iznosi 12,2 posto, najviše od kada su 2002. građani prvi put dobili u ruke zajedničke novčanice. Bez posla je 19,4 milijuna ljudi što prijeti socijalnim nemirima diljem Europe.
Prošli mjesec je Island, zemlja koju su mnogi vidjeli kao novu članicu EU nakon Hrvatske, zamrznula pregovore o pristupanju. Novoizabrana vlada desnog centra raspisat će referendum o ulasku, a trenutačno je većina od 320.000 stanovnika protiv članstva.
Island je počeo pregovore 2009., godinu dana nakon financijske krize u kojoj su propale najveće banke. No zemlja se brzo oporavila zahvaljujući vlastitoj valuti, čija je vrijednost pala u odnosu na euro, a time i cijena izvoznih proizvoda što je povećalo potražnju za islandskim robama i turističkim uslugama.
>> Latvija uvodi euro. Olli Rehn: To je dokaz da se eurozona ne raspada
