Gospodarstvo se neće oporaviti ni ove godine. Neki analitičari očekuju tek mali pomak, ali uz daljnji pad od oko jedan do dva posto, dok dio analitičara ipak očekuje slabi oporavak od jedan posto. No pohvalno je što je Vlada poduzela prvu antirecesijsku mjeru iako je to prije mjera HNB-a, kroz koji se oslobađaju sredstva bankama u cilju njihova plasmana prema gospodarstvu. No problem koji se postavlja su kvalitetni projekti u koje će se novac uložiti, a s obzirom na to da je velikom broju tvrtki trenutačno prioritet održati tekuću likvidnost i zadržati radna mjesta.

- Problem je što i potražnja pada, ne samo kod nas, nego i u regiji, koja će još dulje osjećati krizu. Oslabio je i plasman na zapadna tržišta koja supstituiraju uvoz s jeftinijih tržišta istoka - kaže Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.

Zato će trebati oprezno birati projekte u koje se novac ulaže, kaže konzultant Ante Babić, te tvrdi da će to morati biti oni koji jamče izvoz te da bi ta mjera mogla podići rast gospodarstva za oko pola do jedan postotni bod. Prognozira i da će se ove godine rast BDP-a završiti na jedan posto. Hrvoje Stojić, analitičar HAAB-a, kaže da mjere nisu dovoljne, te da bi Vlada usporedo morala krenuti s poreznim rasterećenjem te rezolutnim uklanjanjem neporeznih davanja i drugih administrativnih prepreka poslovanju kako bi se probudio optimizam te potaknule investicije.

Šantić smatra da je takvo što moguće realizirati samo ako se rashodi smanje, za što najave postoje, a što se se vidjeti tek nakon prvog rebalansa. Stojić prognozira pad gospodarstva u ovoj godini na negativnih dva posto, a Šantić pad na jedan posto. Razlog tome je prije svega pad osobne potrošnje koja je godinama bila generator rasta. Konzultantica Ratka Jurković kaže da pad potrošnje utječe i na povećanje nezaposlenosti, koja će se dodatno nastaviti zbog daljnjeg procesa restrukturiranja tvrtki. Neophodnim smatra provedbu strukturnih reformi i rješavanje problema korupcije.

Ove godine mogla bi uslijediti i nova poskupljenja, to se prije svega očekuje na cijenama struje i plina, ali i komunalija zbog deficita u lokalnim jedinicama, kaže Šantić. Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, ipak predviđa inflaciju od samo prosječnih 3,2 posto zbog niže domaće potražnje.