Iako još nije točno definiran model po kojem Vlada planira pomoći gospodarstvu u suradnji s fondovima rizičnog kapitala, tek da se planira njihov izravan ulazak u vlasničku strukturu tvrtki gdje bi se zadržali do pet godina, pretpostavlja se da je riječ o potpori u kojoj država ulaže u tvrtke u istom omjeru u odnosu prema privatno prikupljenu kapitalu. Takav se model zove upside leverage, odnosno model državnih poticaja u kojima su programi djelomično javno financirani te su se pokazali najboljim modelom u svjetskoj praksi i kojima upravljaju stručnjaci privatnog sektora.

– Prema dosadašnjim najavama izgledno je da država planira rabiti tzv. upside leverage koji se u praksi pokazao boljim jer motivira privatne ulagače da postignu što veći uspjeh u ulaganju. Zato smatram da program potpore fondovima rizičnoga kapitala ima vrlo velike izglede za uspjeh.

No važno je stvoriti povoljno okružje za takav oblik ulaganja stvaranjem povoljne poduzetničke klime i edukacijom poduzetnika o ulaganjima rizičnoga kapitala, poticanje programa za istraživanje i razvitak te razvijen zakonski i regulativni okvir s dobrom zaštitom ulagača – kaže Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije. Smatra kako je i vrijeme da uz već postignutu stabilnu makroekonomiju imamo i kvalitetan program restrukturiranja kompanija, a koji bi upravo uključio ulazak fondova u vlasničku strukturu tvrtki.

Time bi poticaji koje država godinama daje, ali često krivo usmjeruje, napokon bili raspodijeljeni prema tržišnom načelu jer bi se o njima brinule stručne osobe iz fondova, a fond bi uz to sudjelovao i sa svojim kapitalom. U Hrvatskoj su trenutačno registrirana samo dva private equity fonda, no to ne znači da samo oni mogu ulagati u tvrtke koje bi prepoznali država i fondovi. To mogu učiniti i strani fondovi, koji su uostalom već i prisutni u nekoliko domaćih tvrtki. No ključno je da svaki fond koji bi se na takvo što odlučio traži da njihovo vodstvo odlučuje u koje će projekte uložiti, a to bi, kaže M. Marović, mogli biti samo oni koji imaju potencijal rasta i održivu komparativnu prednost nad konkurencijom, odnosno projekti koji će u pet godina donijeti rast.

Model upside leverege u većini se zemalja pokazao uspješnim, no u Čileu nije uspio prije devet godina jer je nedostajalo dobrih poduzetničkih projekata – kaže M. Marović. To i dokazuje kako je teško stvoriti razvijeno venture kapital tržište bez povoljna zakonsko-regulatornog i fiskalnog okruženja te povoljne poduzetničke klime.

Europska unija ima nekoliko programa potpore fondovima rizičnoga kapitala koji se uglavnom provode preko Europskoga investicijskog fonda. Do kraja 2008. iznosi javnih potpora fondovima rizičnom kapitalu preko EIF-a iznosili su 3,6 milijardi eura, a uložena su u 300 venture kapital fonda. – Hrvatskoj će većina takvih sredstva biti dostupna ulaskom u EU, no s obzirom na to da se planira postaviti infrastruktura, ulaskom u EU imat ćemo veće izglede biti uspješni u korištenju sredstvima Unije za potporu takvu obliku ulaganja – kaže M. Marović, ali i dodaje da programi EIF u suradnji s javnim i državnim institucijama potiču razvitak venture kapital ulaganja u pojedinim zemljama ili regijama te da bi takvo što mogli rabiti već i sada. Jer, primjerice, to je iskoristila Turska koja je kao i mi kandidat za ulazak u Europsku uniju.