Jabuke i kruške iz Švedske i Rusije, šparoge iz Perua, češnjak iz Kine ili Egipta, bijeli i crveni kupus iz Letonije, med iz Kine, sir iz Njemačke, Albanije, čak i iz Japana... nesretan je niz koji je Hrvatska nastavila i ove godine, a kako nerijetko na prepakiranoj robi piše da je porijeklom iz Hrvatske, a ne i zemlje izvoza, nemamo pojma ni odakle je to što jedemo.
Kad domaće nije domaće
Čak i ako je kupujemo na tržnicama gdje “mali” proizvođači cijelu godinu nude 10-15 proizvoda, više od polovice prodane robe je tuđe, kupljene na veletržnicama ili u trgovačkim lancima. No činjenica je da sve ne može ni biti “domaće”, kad smo i dalje za vlastite potrebe dostatni tek u proizvodnji žitarica, jaja, peradi i mandarina.
U nas se, očito, kratkoročno i dalje više isplati uvoz od poticanja domaće proizvodnje pa smo, prema podacima HGK, samo u prvih devet mjeseci ove godine izvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 1,1 milijardu dolara kao i lani u istom razdoblju, a uvezli za 1,85 milijardi ili za stotinjak milijuna dolara manje, čemu je više kumovala potrošačka besparica i to što manje trošimo ili štedimo i na hrani, nego povećanje vlastite proizvodnje. Kad je u pitanju meso, samo smo svinjetine svježe, zamrznute ili rashlađene uvezli za više od 100 mil. dolara. Zamrznutih svinjskih plećki i butova uvezli smo za 35 mil.dolara – i to najviše iz Austrije, Belgije, Danske i Čilea.
Domaća proizvodnja koja je sve skuplja ne može konkurirati uvozu iz EU po kojemu smo u top 10 uvoznica svinjetine, uz bok Rusiji ili Kini. Hrvatska uveze čak 40.000 tona svinjetine, koliko sve EU članice zajedno, što će se najbolje osjetiti prije novogodišnjih blagdana, kad i kilogram čvaraka plaćamo kao suho zlato – po cijeni oko 150 kuna. Mlijeka i mliječnih proizvoda u tri smo kvartala 2012. uvezli za 96 mil. dolara. Apsurdno, ali istinito, dok su hrvatski proizvođači ove godine i prolijevali i poklanjali mlijeko, samo smo mlijeka i vrhnja uvezli za 31,3 mil. dolara, od čega više od polovice iz susjedne nam BiH.
Ni grožđa ni rajčica dovoljno
Sira smo pak uvezli za 44 milijuna dolara, od čega samo svježeg sira za 6 mil. dolara iz Austrije, BiH, Danske... Jaja smo uvezli za 8,2 mil., povrća, korijenja i gomolja za jelo u vrijednosti 76 mil. dolara, od čega češnjaka i luka za 6,6 mil, krumpira za 11 mil. dolara, rajčica za 10 mil. dolara. Uvozno voće teško je pak 125 mil. dolara. Banane i agrumi više od 61 mil. dolara, dok smo grožđa uvezli za 9,7, jabuka, krušaka i dunja za 12,1, a marelica, trešanja i višanja za više od 15 mil. dolara.
>> Vlada otvorila lov na 220.000 uvoznih 'domaćih' pršuta
opet konstatiramo ono što već znamo godinama i dalje se uvozi i nikom ništa