Središnja i istočna Europa trebale bi i sljedećih godina rasti više nego zapadna, ali ne više na potrošnji, nego na ulaganjima. Kriza nije utjecala na dugoročni potencijal rasta regije, a kreditiranje će rasti u skladu s rastom gospodarstva i oporavkom potražnje, istaknuo je na EBRD konferenciji Gianni Franco Papa, voditelj UniCreditova odjela za središnju i istočnu Europu. Na izravno pitanje kane li, s obzirom na pad profita, povlačiti kapital iz Hrvatske i seliti ga u zemlje s većim rastom i povratima, poput Rusije i Turske, Papa je odgovorio da nikad ne sele kapital.
Ekonomske reforme
– Nećemo ga seliti. Banka u Hrvatskoj visoko je kapitalizirana, s adekvatnošću iznad 22 posto, vrlo je stabilna ukupna bankarska industrija. Jako smo usmjereni na poslovanje u Hrvatskoj, unatoč recesiji. Usto, priključivanjem EU hrvatska ekonomija će rasti, jače će se otvoriti pristup strukturnim fondovima, što će imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo. I mi ćemo u tome sudjelovati – poručio je Papa.
Osim hrvatskog pristupanja EU, ulazak novih članica u europsku monetarnu uniju trebao bi pozitivno utjecati na uvjete poslovanja u cijeloj regiji.
– Nakon kolapsa posljednjih godina, izravna inozemna ulaganja do 2020. u regiji će se udvostručiti, no investirat će se u održivije projekte nego dosad – kaže Papa.
Potencijal rasta regije očit je, s obzirom na BDP po stanovniku od jedne trećine prosjeka eurozone, a kao glavna kočnica spominje se loša konkurentnost koja smanjuje i izvozni kapacitet kao bitan pokretač rasta. U rangiranju prema konkurentnosti infrastrukture prosjek eurozone je 5,6, a među ostalim zemljama regije Hrvatska je pozicionirana na prilično visokom trećem mjestu sa 4,7 bodova od mogućih sedam, odmah iza Slovenije i Češke. No, trebala bi nas zabrinuti konkurentnost institucija, u čemu smo 9. od 14 zemalja, sa samo 3,5 bodova, dok je prosjek eurozone 4,8, a u regiji prednjače Poljska, Slovenija, Turska i Letonija. Ispred nas je čak i BiH. Upravo zato zaobilaze nas investicije pa nam analitičari UniCredita za 2013. prognoziraju minoran rast; sa 800 na 900 milijuna eura izravnih inozemnih ulaganja. Nisu nam baš najbolje ni prognoze rasta BDP-a; smatraju da će prosječan rast hrvatskog BDP-a od 2013. do 2015. iznositi 0,6%, a tek od 2016. do 2020. možemo očekivati rast od 2,8%. No, ostat ćemo iza Turske, Rusije, Rumunjske, Slovačke, Ukrajine, Poljske, Letonije, Bugarske i BiH. Lošije će biti samo Češka, Slovenija, Mađarska i Srbija.
– Ako vlade i tvrtke propuste poduzeti ekonomske i političke reforme da osiguraju poslovnu i investicijsku klimu, mnogo će teže ostvariti dobrobiti iz budućeg rasta globalne ekonomije – upozorio je i predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti u uvodnom izlaganju.
Problem korupcija
Kao jedan od većih problema istaknuo je korupciju, koja se mora obuzdati kako bi se investicije vratile na razine prije krize.
– EBRD ostaje odan podržavanju zemalja u reformama presudnim za suočavanje s još jednom ekonomski izazovnom godinom. Spremni smo pomoći vladama i privatnom sektoru u reformama – istaknuo je Chakrabarti.
Od “pomoći“ zemljama, kako je naziva, EBRD je lani imao solidne povrate; unatoč visokorizičnom okruženju, ostvario je milijardu eura profita. Predsjednik EBRD-a najavio je i veću orijentaciju na financiranje srednjih i malih poduzeća, koja i u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, čak 80% potreba za financiranjem podmiruju od banaka.
>>Hrvatski poduzetnici imaju priliku korištenja programa potpore EU
