Negativni trendovi nastavljeni su u obrtništvu. Lani je zatvoreno više obrta nego što ih je otvoreno, a smanjio se i broj zaposlenih. Trenutno je aktivno 90.615 obrta s ukupno 210.213 zaposlenih - kazao je na današnjem tradicionalnom domjenku s novinarima Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Više od polovice zatvorenih obrta je u uslužnom sektoru - trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i prometu, koji izrazito osjećaju posljedice gospodarske i financijske krize, no situacija nije bolja ni u proizvodnom sektoru. Gotovo nepremostiv problem za mnoge je obrtnike neplaćanje njihovih usluga. Ozbiljnost situacije potvrđuje i rast blokiranih računa obrtnika, istaknuo je navodeći kako je broj insolventnih danas tako veći od 40 tisuća, a njihove nepodmirene obaveze iznose čak 6 milijardi kuna.

- Najveći problem je siva ekonomija - tvrdi čelnik HOK-a. Obrtnike, naime, i te kako pogađa neregistrirano obavljanje djelatnosti, jer je takav nelegalan rad izrazita i nelojalna konkurencija registriranim obrtnicima, upozorava Topić.

Neregistrirano obavljanje djelatnosti nije opterećeno nikakvim davanjima niti za poreze niti za doprinose, te je stoga u mogućnosti ponuditi niže cijene. Zbog toga gubi i državni proračun na prihodovnoj strani, a u konačnici cjelokupno društvo, jer država sa smanjenim prihodima ne može kvalitetno obaviti sve svoje socijalne funkcije.

HOK je, istaknuo je danas čelnik HOK-a, krajem 2008. godine – sluteći nadolazeću krizu, među prvim institucijama u Hrvatskoj, Vladi RH predložila 30-ak anti-recesijskih mjera, s posebnim naglaskom na obuzdavanje sive ekonomije.

- Od naših predloženih mjera manji dio je u međuvremenu usvojen i proveden, ali to nije dovoljno i ne možemo biti zadovoljni te ćemo i dalje inzistirati na bržoj provedbi naših zahtjeva i prijedloga - rekao je, ističući kako su pozitivni primjeri, uz donošenje Zakona o sprečavanju rada na crno, među ostalim, i ukidanje neradne nedjelje za trgovce, kompromisno rješenje za ugostitelje s izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, odgoda kabotaže za male brodare, fleksibilniji uvjeti za prijevoznike, uvođenje naknada za rodilje...

Ali, i nadalje je ostalo za riješiti pitanje financijske nediscipline, kvalitetnijeg rješenja strukovnog obrazovanja za potrebe gospodarstva, problem visokih kamata na poduzetničke kredite i reprogramiranje postojećih kredita, kao i visoko porezno opterećenje.

- I dalje tražimo olakšice za prve tri godine novootvorenih obrta, izjednačavanje prava obrtnika s pravima radnika u slučaju zatvaranja obrta te podizanje granice za ulazak u sustav PDV-a - rekao je, a isto tako i konačno rješavanje problema otkupa poslovnih prostora u državnom i vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Rješavanje svih ovih problema u velikoj bi mjeri dovelo do poboljšanja uvjeta poslovanja obrtnicima, ali i u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu, kazao je Topić.