Švicarska je intervenirala s dodatnih 40 milijardi CHF, što je neznatno spustilo vrijednost franka prema dolaru i euru, no hrvatska je tečajna lista i dalje je u plusu. Danas se franak razmjenjuje za 7,16 kuna, a hrvatski ekonomist Guste Santini uvjeren je da na tome neće stati.

– Franak će jačati sve dok investitori ne procijene da su euro i dolar stabilni. Švicarska ne može emitirati toliko franaka da zadovolje svu potražnju i franak će jačati – kaže Santini koji je uvjeren da za Hrvatsku, i dužnike u francima, nema dobrog rješenja. Nakon što se i guverner HNB-a Željko Rohatinski složio da franak treba fiksirati na 6 kuna te odgoditi otplatu razlike za poslije, fiksiranje tečaja kao moguće rješenje spominje i premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević.

Lovrinčević kaže da bi detalji trebali biti poznati idući tjedan, a njegov je stav da Vladin plan pomoći mora zadovoljiti nekoliko kriterija: ne smije stvoriti obveze proračunu niti povećavati javni dug, mora biti u skladu s ustavom i ne smije narušiti sustav. Tečaj bi se, kaže, morao fiksirati na 6,2 ili 6,3 kune za jedan franak – ali država ne smije plaćati razliku do stvarnog tečaja.

>>Švicarski franak i dalje raste

– Cijenu svega trebaju platiti oni koji su se najviše zaigrali, banke i njihovi klijenti jer su se i jedni i drugi upustili u kockanje. Fiksirani tečaj ne treba primjenjivati na sve, pa i za tu mjeru trebaju socijalni kriteriji – kaže Lovrinčević, koji sugerira da se pravo na limitirani tečaj prizna samo za stambene kredite, i to za prvi stan, do određenog iznosa, npr. 100.000 CHF. Po tim kriterijima Vladini ministri Popijač ili Milošević, vraćali bi kredite po stvarnom tečaju.

– Mjere koje se predlože moraju biti na dulji rok i ne smiju biti podložne političkim zahtjevima jer je sigurno da će preraspodjela ekonomske moći u svijetu i potraga za novom rezervnom valutom potrajati. Bolje je za sve da se to dogodi stvaranjem novog pariteta među valutama nego radikalnim lomovima – kaže Lovrinčević i upozorava da je stvaranje dvostrukog tečaja opasno jer će se javiti i druge interesne skupine za pomoć.

– Za nas bi velik uspjeh bio već i to da održimo tečaj eura prema kuni – dodaje Santini. Tvrtke koje imaju veliku razmjenu sa Švicarskom, poput HEP-a ili Alstoma, kažu da ne trpe zbog tečajnih razlika jer poslove ugovaraju u eurima.