– Impresionirani smo naporima nove hrvatske vlade u uređivanju proračuna i rezanju potrošnje smanjivanjem orijentacije na zaduživanje za potrošnju – istaknuo je na današnjem brifingu Svjetske banke direktor za središnju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold, no napomenuo je i kako je važna ravnoteža između rezanja potrošnje i sigurnosti da uz rezanje može doći i rast.

Sama redukcija proračunske potrošnje, kaže, loša je za ekonomiju. Građani su još vrlo zabrinuti za budućnost, jako oprezni u potrošnji i prestaju raditi ono što ni Vlada ne radi.

– Građani su još prije Vlade prestali posuđivati. Ako Vlada ne poveća potrošnju, neće ni stanovništvo – objasnio je Harrold začarani krug. Do ulaska u EU prioritet je, kaže, razina fiskalnog deficita, koja se mora spustiti ispod tri posto u 2012.

– Vrlo je važno za Hrvatsku da se ne povrijedi “magična granica” od tri posto.

Ne želite ići na nulu u jednoj godini, bilo bi šokantno, mnogo bi ljudi ostalo bez posla, no vrlo je važno dospjeti ispod tri posto. Kao tri najveća izazova s kojima se Vlada mora suočiti, dužnosnik Svjetske banke naveo je fiskalnu konsolidaciju, završetak strukturnih reformi i maksimiziranje benefita od pristupanja EU. S obzirom na to da se mnogi novi ministri i njihovi zamjenici s tim problemima prije nisu bavili, Svjetska im je banka pripremila naputke za provedbu tih politika, “policy notes”, kako ih nazivaju, a Harrold je poručio da se nada da će Vladi biti korisne.

Kad je posrijedi fiskalna konsolidacija, uz racionalizaciju potrošnje, savjetuju oprez.

– Ako sve srežete, otkud će doći rast?! – polemizira Harrold.

Drugo su područje nezavršene strukturne reforme, posebno one koje se tiču izdataka za socijalu i reforme na tržištu rada, na kojem je jedna od mjera koje navode preraspodjela poreza s rada na potrošnju, nakon čega bi poslodavci mogli priuštiti novo zapošljavanje. Posljednje strateško područje Vladina interesa trebalo bi, prema Svjetskoj banci, biti maksimiziranje benefita od pristupanja EU.

– Hrvatska, koja je u skupini siromašnijih zemalja EU, dobivat će više nego dvostruko od onog što uplaćuje u zajednički proračun, iskoristi li fondove i transformira ekonomiju. Hrvatska ima nove tržišne mogućnosti u Europi, ali i Europa u Hrvatskoj – istaknuo je Harrold.

Stimuliranje ulaganja naziva jedinom šansom za rast te poziva na unapređenje spore birokracije, posebno kad su u pitanju građevinske i ostale dozvole, primjerice kod investicija u turizmu. Prognoze za ocjenu kreditnog rejtinga nije želio davati, napomenuvši da će odlučujući biti konačni izgled proračuna.