Na tržištu stambenih kredita masovno se euri refinanciranju kunama. I dok novo kreditiranje još spava, otriježnjeni stari dužnici koriste ono što su godinama čekali, još dok su banke tvrdile da je nemoguće dugoročno kreditirati u kunama uz izvore ograničene visoko euriziranom štednjom. Već nekoliko mjeseci nakon konverzije CHF kredita efekti se vide na udjelu kunskih u ukupnim kreditima, nikad većem – iznosi 35,1%.
– Procjenjujemo da je refinanciranje eurskih kredita u kune proveo tko god je bio kreditno sposoban, čija otplata kredita nije bila problematična – odgovara Goran Aleksić, koordinator Udruge Franak, na pitanje koliko se članova nakon konverzije odlučilo na taj korak. Neki, kaže, nisu odmah reagirali pa je isteklo razdoblje u kojem su to mogli učiniti bez naplate izlazne naknade.
Dio klijenata refinanciranje je proveo u matičnoj banci, no iz ovakvog je trenda ipak najviše profitirao HPB. Ako ćemo iskreno, nije da nisu zaslužili; ipak su 2011. prvi na tržište plasirali kunske kredite, a u švicarcu nikad nisu kreditirali, ponajviše zato što su im kao državnoj banci izvori u franku bili nedostupni. Pogonjeni inatom, razočaranjem u poslovni odnos sa svojim bankama te, zašto ne, i nacionalnim osjećajem, slili su im se valovi prebjega iz drugih banaka: otvorili su više od 17.600 novih računa građana u šest mjeseci, ali i više od 800 novih računa pravnih osoba. Upravo objavljeni polugodišnji rezultati pokazuju da su im stambeni krediti rasli 40,1%, a dobit im je iz kvartala u kvartal rekordna, nakon čišćenja bilance iz vremena afere Bankomat.
Neto dobit im u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 91,3 mil. kn, s rastom 11%. Profitirali su, doduše, i od efekata spajanja Vise Europe s Visom Inc. jer im je kompanija od prodaje njihova udjela dionica isplatila 33,5 mil. kn. U prvom polugodištu odobrili su 833 mil. kn kredita građanima, od čega se 300 milijuna odnosi na refinanciranje kredita u CHF. Trend rasta kunskih kredita i njihova udjela u ukupnim kreditima traje još od listopada 2014., a kamate na stambene kredite istodobno konstantno padaju i sad su mahom niže od 5%. Bez obzira na trend pada euribora, referentne kamate uz koje se vežu krediti u euru, i njegove trenutačno povijesno najniže razine, dužnici su naučili na lekcijama iz prošlosti. Stambeni je kredit dugoročan dug, a oporavkom gospodarstva i euribor će porasti – sigurno neće sljedećih 20 godina ostati ovako nisko.
